U srcu Turske, na području drevne prijestolnice Hetitskog Carstva Hatuše, arheolozi polako otkrivaju tajne koje bi mogle promijeniti naše shvaćanje povijesti Bliskog istoka.
Na UNESCO-vom mjestu svjetske baštine do sada je očišćeno gotovo 30.000 glinenih pločica, a iako je većina napisana na hetitskom jeziku, dio njih otkriva – potpuno novi jezik.
Jezik koji je nestao prije 3000 godina
Prije svega dva mjeseca, stručnjaci su identificirali kalasmajski jezik, dosad nepoznat idiom kojim je govorio narod iz regije Kalasma na sjeverozapadu carstva. Riječ je o jeziku izgubljenom najmanje tri tisućljeća, piše klik.hr.
"Povijest Bliskog istoka iz brončanog doba samo je djelomično shvaćena – a otkrivanje dodatnih dokumenata na glinenim pločicama pomaže znanstvenicima da znatno prošire svoje znanje,“ istaknuo je Daniel Schwemer, profesor na Sveučilištu u Würzburgu i voditelj istraživanja.
Hetiti – pioniri multikulturalizma
Hetitski vladari u 2. tisućljeću prije Krista imali su jasnu viziju: očuvati i uključiti tradicije podložnih naroda u šire carstvo. Carska administracija čak je imala posebne odjele zadužene za prikupljanje i bilježenje vjerskih obreda i običaja podložnih naroda – i to na njihovim lokalnim jezicima.
Cilj? Očuvati raznolikost i osigurati stabilnost carstva. Takva politika djeluje iznenađujuće suvremeno, jer snažno podsjeća na današnje rasprave o imigraciji i multikulturalizmu, piše klik.hr.
Koliko jezika se još krije u zemlji?
Do sada je otkriveno najmanje pet jezika zapisanih na pločicama, no arheolozi vjeruju da ih je u stvarnosti bilo najmanje 30. Svaka nova pločica tako postaje ključ u razumijevanju složenog mozaika brončanog doba, prenosi Indy100.
Povijest koja ima odjek i danas
Iako su Hetiti nestali s povijesne pozornice, njihova poruka i dalje zvuči aktualno. Multikulturalizam, očuvanje identiteta i politička stabilnost – vrijednosti su za koje se čovječanstvo i danas bori.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....