U srcu oluje; kako nastaju uragani, zašto postaju sve snažniji i zbog čega je kategorija 5 smrtonosna

U toplim tropskim vodama svjetskih oceana tiho se rađa sila. Sve počinje kao lagani vrtlog zraka i skup oblaka nad morem ugrijanim suncem. No ta toplina nije bezazlena - ona stvara energiju koja pokreće jedno od najmoćnijih čuda prirode: uragan.

Isprva izgleda bezopasno, ali uskoro vjetrovi jačaju, oblaci se okreću i rađa se čudovište koje može gutati čitave obale. 

Inače, sezona uragana na Atlantskom oceanu počinje 1. lipnja i traje do 30. studenoga. Uragani se razvrstavaju prema Saffir-Simpsonovoj ljestvici jačine vjetra, koja ima pet kategorija temeljenih na trajnoj brzini vjetra, a ljestvica također procjenjuje moguću štetu na imovini - od "manje štete" do "katastrofalne". 

Prvi uragan atlantske sezone 2025., uragan Erin, brzo je ojačao do snažne kategorije 5 16. kolovoza, prije nego što je oslabio krećući se prema sjeveru. Nije izravno pogodio kopno, ali je izazvao opasne valove i jake morske struje. 

Najnoviji uragan Melissa trenutno se obrušio na karipske dijelove Sjeverne Amerike. Radi se o snažnoj tropskoj oluji koja je nastala 21. listopada 2025. i brzo se intenzivirala do kategorije 5 s vjetrovima od oko 282 km/h, pogađajući Jamajku i dijelove Kariba.

Zbog svoje snage i sporog kretanja donosi ekstremne vjetrove, poplave, klizišta i prijeti dugotrajnom štetom na infrastrukturi i ljudskim životima. Melissa je primjer oluje koja se pojačava zbog toplijih oceana i klimatskih promjena, što povećava rizik od katastrofalnih događaja u regiji.

Kako nastaje uragan

Uragani nastaju kada se spoje idealni uvjeti mora i atmosfere. Toplo tropsko more (najmanje 27 °C) isparava i oslobađa vlagu koja se diže, hladi i kondenzira, stvarajući oblake i toplinu koja pokreće daljnje dizanje zraka. Time se formira područje niskog tlaka, koje uvlači novi topao zrak i pojačava ciklus.

Zemljina rotacija, pomaže stvoriti ono što se naziva Coriolisov efekt, zakreće sustav i stvara spiralni oblik s „okom” u središtu. Kada brzina vjetra pređe 63 km/h, nastaje tropska oluja, a pri 119 km/h postaje uragan. Kad uragan dosegne kopno, gubi snagu jer više nema toplog mora koje ga hrani, pa se postupno raspršuje, piše BKV energy.

Uragani napadaju s više strana: vjetrom, kišom, poplavama i morskim valovima. Najsmrtonosniji je olujni val - more koje se diže i preplavljuje obale. Spora kretanja oluja donose i ekstremne kiše, poplave i klizišta. Nakon prolaska, ostaju razrušeni domovi, nestašica vode i dug oporavak, piše CBS news.

Imena i snaga oluja

Oluje različito zovemo: uragani u Atlantiku, tajfuni u Pacifiku, cikloni u Indijskom oceanu. Kada vjetrovi prijeđu 119 km/h (74 mph), oluja postaje uragan. Najjači, kategorije 5, nose vjetrove veće od 250 km/h i razaraju sve pred sobom. Ovo su karakteristike po kojima kategoriziramo uragane: 

Kategorija 5

Stalna brzina vjetra: 252 km/h ili više (157+ mph)

Opis: Nastupa katastrofalna šteta - velik dio kuća bit će uništen, krovovi potpuno odneseni, zidovi urušeni. Srušena stabla i električni stupovi odsjeći će naselja. Nestanak struje može potrajati tjednima ili mjesecima, a područja će biti nenastanjiva dugo vremena.

Poznati uragani:

Andrew (1992) – najrazorniji u povijesti Floride.

Irma (2017) – razorila Karibe i postala najskuplji uragan koji je pogodio Floridu.

Camille (1969) – uzdigla morski val od 7,3 m i ubila više od 250 ljudi u Mississippiju.

Kategorija 4

Stalna brzina vjetra: 209–251 km/h (130–156 mph)

Opis: Teška i opasna oštećenja. Čak i čvrsto građene kuće mogu izgubiti većinu krova i dijelove zidova. Većina stabala i stupova bit će srušena; nestanci struje trajat će tjednima.

Poznati uragani:

Harvey (2017) – pogodio Teksas i Louisianu, izazvao katastrofalne poplave.

Ida (2021) – pogodila Louisianu, izazvala jake poplave i masovni nestanak struje.

Kategorija 3

Stalna brzina vjetra: 179–208 km/h (111–129 mph)

Opis: Razorna šteta. Kuće mogu pretrpjeti velika oštećenja krova, mnoge će ceste biti blokirane srušenim stablima. Struja i voda mogu izostati danima ili tjednima, prenosi Cbs news.

Poznati uragani:

Zeta (2020) – ojačala na kategoriju 3 prije nego što je pogodila Louisianu.

Wilma (2005) – pogodila Floridu kao uragan 3. kategorije.

Kategorija 2

Stalna brzina vjetra: 154–177 km/h (96–110 mph)

Opis: Izuzetno opasni vjetrovi uzrokuju veliku štetu na krovovima i fasadama. Mnoge plitko ukorijenjene stabla bit će iščupana, a nestanci struje mogu trajati od nekoliko dana do tjedana.

Poznati uragani:

Floyd (1999) – pogodio Sjevernu Karolinu, izazvao velike poplave duž istočne obale SAD-a.

Ike (2008) – pogodio Teksas kao uragan 2. kategorije.

Kategorija 1

Stalna brzina vjetra: 119–153 km/h (74–95 mph)

Opis: Vrlo opasni vjetrovi uzrokuju manju do umjerenu štetu. Krovovi, oluci i obloge mogu biti oštećeni; grane i stabla lako se lome. Nestanci struje traju od nekoliko dana do tjedan.

Poznati uragani:

Sandy (2012) – pogodio New Jersey, izazvao poplave u New Yorku.

Irene (2011) – pogodila Sjevernu Karolinu i izazvala velike poplave na sjeveroistoku SAD-a.

Klimatske promjene i budućnost

Zbog globalnog zatopljenja oceani su topliji, a uragani sve jači i nepredvidljiviji. Sve češće dolazi do naglog jačanja oluja, što ostavlja manje vremena za pripreme. Podizanje razine mora povećava rizik poplava, a promjene vjetrova šire područja ugroženosti. Više uragana kategorije 4 i 5 pogodilo je kopno SAD-a u razdoblju od 2017. do 2021. nego između 1963. i 2016. Današnji uragani također traju dulje i kreću se sporije nego nekada, što višestruko povećava razmjere štete.

Zbog rekordno toplih oceana uragani, tajfuni i tropski cikloni postaju sporiji, nepredvidljiviji i razorniji, a njihova sezona dulja. „Uragani jednostavno reagiraju na okolinu u kojoj se nalaze,“ objašnjava klimatolog James Kossin. „Ako lipanj izgleda kao kolovoz, uragani će se ponašati kao da je kolovoz - oni nemaju kalendar.“, prenosi BBC.

Toplije more znači više „goriva“ za oluje, pa one sada brže jačaju i dosežu višu maksimalnu snagu. Kossin ističe da je intenzitet uragana porastao oko 6 % po desetljeću, a sve je veća vjerojatnost da će doseći kategoriju 3 ili višu. No, dok vjetrovi ubrzavaju, kretanje uragana usporava, što produljuje njihovo razorno djelovanje nad kopnom. „Sve se svodi na količinu goriva,“ kaže Kossin. „Kao kad promijenite mlaznice u motoru - više goriva, više snage.“

Snaga pripreme i otpornosti

Presudnu ulogu u predviđanju uragana imaju sateliti, koji omogućuju meteorolozima globalni pogled na oluje, praćenje u stvarnom vremenu i precizne prognoze. Zahvaljujući mikrovalnim, infracrvenim, radarskim i optičkim senzorima, sateliti prikupljaju podatke o temperaturi mora, količini oborina, smjeru vjetra i strukturi oblaka -  sve što otkriva snagu i smjer uragana. Ti podaci omogućuju rano upozorenje, procjenu rizika i planiranje evakuacije, piše Hurricane insider.

Sateliti također pružaju neprekidno praćenje i komunikaciju među službama za spašavanje, pomažući u procjeni štete i organiziranju pomoći. Njihova preciznost pretvara kaos uragana u razumljive podatke koji spašavaju ljudske živote.

Ljudska strana oluja

Kada uragani pogode, najprije prijete ozljede od krhotina, utapanja i strujnih udara, ali opasnost ne prestaje kad oluja prođe. Poplavne vode često sadrže toksične kemikalije, kanalizaciju i bakterije, što može uzrokovati infekcije, trovanja i bolesti probavnog sustava.

U tjednima nakon oluje šire se komarci i plijesan, a povećava se i broj zaraza poput Vibrio bakterije koja može biti smrtonosna za ranjene osobe. Uragani često oštećuju bolnice, prekidaju opskrbu lijekovima i električnom energijom, što otežava liječenje i uzrokuje dodatne smrti među kroničnim bolesnicima, prenosi Yale climate connections.

Studije pokazuju da posljedice mogu trajati godinama nakon oluje, uključujući prerane smrti, pogoršanje bolesti i porast mentalnih poremećaja poput PTSP-a. Stručnjaci upozoravaju da se s jačanjem klimatskih promjena moraju jačati i zdravstveni sustavi kako bi izdržali udar sve snažnijih uragana.