A horora! Pogledajte ove kaotične scene iz susjedstva: ‘Ne možemo ni iz kuće!‘; Ovaj scenarij čeka i Hrvatsku uskoro...

Turistička sezona na Amalfijskoj obali još nije ni službeno počela, a regija se već nalazi na rubu izdržljivosti. Positano, nekoć sinonim za mediteranski šarm i bezbrižan luksuz, ovog je vikenda postao simbol preopterećenosti: uske uličice pretvorile su se u rijeke ljudi koje se jedva kreću, a snimke koje su se proširile internetom izazvale su novi val ogorčenja među lokalnim stanovnicima.

Salvatore Gagliano, vlasnik prestižnog Grand Hotel Tritonea u Praianu, više ne skriva frustraciju. Situaciju opisuje riječima koje odjekuju daleko izvan granica regije. "Ovo su scene ravno iz Trećeg svijeta.

‘Jedu najjeftinije i nestanu‘

Ceste su uske, a kad se zablokiraju, nastaje potpuni kaos", rekao je za The Telegraph. Posebno ga ljuti pojava tzv. mordi e fuggi turista, jednodnevnih posjetitelja koji dođu, pojedu nešto najjeftinije što nađu, kupe suvenir i nestanu. Takvi gosti, tvrdi, donose minimalnu ekonomsku korist, a zauzvrat stvaraju maksimalnu štetu: narušavaju imidž jedne od najluksuznijih destinacija na Mediteranu i tjeraju hotelske goste da ostaju unutar kompleksa jer se boje gužve i kaosa vani.

Gagliano ide toliko daleko da predlaže zabranu iskrcavanja putnika s kruzera, uvjeren da obala jednostavno ne može podnijeti toliku količinu ljudi. "Ljepota Amalfijske obale se uništava", upozorava.

Stanovnici dijele njegov osjećaj nemoći. Mnogi tvrde da je svakodnevni život postao gotovo nemoguć, a jedna je stanovnica na Facebooku napisala kako se "moraju zaključati u kuće jer još nisu naučili letjeti". Iako kruzing industrija Italiji donosi milijarde eura i desetke tisuća radnih mjesta, lokalci smatraju da je cijena previsoka: previše brodova, previše jednodnevnih posjetitelja, premalo prostora i sve manje kvalitete života.

Prvi čovjek smiruje tenzije

Gradonačelnik Amalfija, Daniele Milano, pokušava smiriti tenzije. Naglašava da lokalne vlasti nemaju zakonske ovlasti zabraniti pristajanje kruzera ili iskrcavanje putnika, ali tvrdi da radi na rješenjima u suradnji s okolnim općinama. "Građani i poduzetnici imaju pravo biti ljuti", kaže Milano, "i upravo zato moramo tražiti posebne propise koji će nam omogućiti upravljanje ovim fenomenom".

Unatoč godinama rasprava i obećanja, gužve su iz sezone u sezonu sve gore. A problem nije ograničen samo na Italiju.

Hrvatska se već godinama suočava s istim izazovom, osobito Dubrovnik.

Grad koji je postao globalni fenomen nakon "Igre prijestolja" redovito doživljava masovne nalete turista, a posebno putnika s kruzera koji u nekoliko sati preplave uske ulice staroga grada.

Gradonačelnik Mato Franković uveo je neke od najstrožih mjera u Europi: ograničio je broj kruzera na dva dnevno, uveo obvezno zadržavanje broda najmanje osam sati, postavio limit od 11.200 ljudi unutar zidina i uveo obvezne rezervacije za zidine i muzeje. UNESCO je još 2016. upozorio da bi Dubrovnik mogao izgubiti status svjetske baštine, a britanski Telegraph je 2018. dramatično objavio da je "turizam ubio Dubrovnik". Omjer posjetitelja i stanovnika tada je dosezao nevjerojatnih 27:1.

‘Gubitnička igra‘

Franković je prošle jeseni za BBC izjavio da masovni turizam nikome ne donosi dugoročnu korist. "Na početku se osjećate kao pobjednik, ali na kraju gubite i kvalitetu usluge i kvalitetu života. To je gubitnička igra", rekao je.

Slične mjere uvode i druge europske destinacije. Venecija je počela naplaćivati ulaz jednodnevnim posjetiteljima, Barcelona ograničava broj hotelskih kreveta, a Amsterdam regulira kratkoročni najam poput Airbnba.

Ipak, prema pisanju BBC-a, nijedan grad nije otišao tako daleko kao Dubrovnik u pokušaju da povrati kontrolu nad vlastitim prostorom.

Amalfijska obala, čini se, tek ulazi u fazu u kojoj će morati odlučiti želi li biti luksuzna destinacija ili masovna atrakcija. Trenutno je, na nezadovoljstvo i stanovnika i gostiju, zaglavila negdje između.