Kad stariji ljudi u Dalmaciji kažu: “Nemoj puno stat na ovo marčano sunce, privari čovika”, to ne govore bez razloga. Generacije prije nas odrastale su uz isto upozorenje - ožujak je mjesec kad sunce izgleda blago i ugodno, ali zna biti varljivo. Sjedneš malo na kavu na terasi, digneš lice prema suncu, i sve ti se čini taman kako treba. Nema one ljetne žege, nema znoja, samo lip osjećaj da je zima konačno iza nas. A onda navečer - glava te boli, koža pocrveni, a neki čak završe i s malom prehladom.
U narodu se zato odavno govori o “marčanom suncu” - suncu koje je ugodno, ali pomalo podmuklo.
Iako zvuči kao još jedna stara izreka, iza toga zapravo postoji i dosta logično objašnjenje.
Prva stvar je položaj Sunca na nebu. U ožujku se Sunce brzo podiže sve više iznad horizonta kako se približava proljeće. To znači da je sunčevo zračenje već prilično snažno, puno jače nego što ga ljudi subjektivno osjećaju. Problem je što je zrak u ožujku još uvijek relativno hladan. Taj kontrast vara organizam - dok nam je koži ugodno jer nema ljetne vrućine, ultraljubičasto (UV) zračenje već može biti dovoljno jako da izazove opekline ili ošteti kožu, posebno kod ljudi svijetle puti.
Drugim riječima, sunce je jače nego što mislimo
Meteorolozi i liječnici često upozoravaju da UV indeks u proljeće zna naglo rasti, iako temperature još nisu visoke. Mnogi ljudi zato zaborave zaštitu - ne koriste kremu za sunčanje, dugo borave na otvorenom i brzo pocrvene. Upravo zato dermatolozi svake godine naglašavaju da se zaštita od sunca ne bi trebala vezati samo uz ljeto.
Drugi razlog zašto stariji govore da je marčano sunce “opasno” povezan je s temperaturnim razlikama. U ožujku su dani često sunčani i topli, ali su jutra i večeri još hladni. Ljudi se brzo razodjenu čim izađe sunce, sjednu na kavu ili rade nešto vani, pa se kasnije organizam naglo ohladi. Taj nagli prijelaz iz toplog na hladno može pridonijeti prehladama ili osjećaju iscrpljenosti.
Treći faktor je zimski umor organizma. Nakon nekoliko mjeseci manje sunca, tijelo još nije naviknuto na duže izlaganje svjetlu i toplini. Kad se prvi topli dani pojave, ljudi često provedu puno vremena vani - ponekad i više nego što bi inače. Zato se može pojaviti glavobolja, dehidracija ili lagana sunčanica, iako temperatura ne izgleda visoka.
Zanimljivo je da su slična upozorenja postojala i u drugim dijelovima Europe. U mnogim kulturama postoji izreka da je proljetno sunce “najvarljivije” jer ljudi podcjenjuju njegovu snagu.
Dakle, naši stari možda nisu znali za UV indeks, ozonski sloj ili atmosfersku fiziku, ali su iz iskustva dobro primijetili jedan fenomen: ožujsko sunce grije, ali zna i prevariti.
To, naravno, ne znači da ga treba izbjegavati. Naprotiv - upravo u proljeće sunce je korisno jer potiče stvaranje vitamina D, popravlja raspoloženje i pomaže tijelu da izađe iz zimskog ritma.
Samo vrijedi staro dalmatinsko pravilo: uživaj u suncu, ali nemoj mu baš skroz vjerovat. Jer marčano sunce, rekli bi stari, zna bit - lipo, ali malo lukavo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....