StoryEditorOCM
Panoramakad je doma led

Ako vam je prošla zima ostala u sjećanju po paprenom računu za struju, evo kako se ove grijati za ‘malo para‘

Piše V.L.T.
13. studenog 2025. - 08:50

Iako se studenom još iskrade pokoja sunčeva zraka, zima nam je svakim danom sve bliža. Ako to i ne osjetimo na mrzlim rukama - osjetit ćemo u novčaniku. Ujutro se teško ustajemo iz kreveta bez prethodno ugrijanog stana, ali kad dođu računi - moramo "sjest". Stari klima-uređaji i nekvalitetne grijalice napravit će svoj posao, ali će ga "debelo naplatiti", pa se ne treba čuditi kad račun za struju bude baš takav - "za past u afan". Ipak, to se može spriječiti - nekad jeftinije znači skuplje. Bolje je u nešto uložiti, nego na tome štedjeti. 

Čista matematika

Koliki će biti naš mjesečni račun za struju?

Grijalica snage 1500 vati, odnosno 1,5 kilovata, troši oko 0,13 eura po kilovatsatu, što znači da jedan sat rada košta otprilike 0,20 eura. Ako radi deset sati, trošak je oko 2 eura dnevno, dok bi neprekidan rad od 24 sata stajao oko 4,8 eura.

Kada bi radila cijeli mjesec bez prestanka, račun bi bio približno 144 eura. U praksi grijalica obično radi kraće, primjerice pet sati dnevno, što bi značilo trošak od oko 30 eura mjesečno.

Cijena struje ovisi o tarifi i porezima

Cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj ovisi o tarifi dobavljača, porezima i naknadama te kretanjima na tržištu. Trenutno se prosječna cijena kreće između 0,12 i 0,15 eura po kWh, ovisno o modelu i potrošnji.

Na troškove najviše utječu odabir tarifnog modela (jednotarifni ili dvotarifni), energetska učinkovitost uređaja i korištenje obnovljivih izvora poput solarnih panela. Troškove je moguće smanjiti promjenom dobavljača, korištenjem pametnih uređaja i iskorištavanjem državnih subvencija.

Pa da počnemo od najboljih - grijalice koje će odraditi posao, a da vas pritom neće ostaviti bez kruha taj mjesec.

Infracrvene grijalice energetski su najučinkovitije 

Infracrvene (IR) grijalice ne zagrijavaju zrak, nego izravno predmete, ljude i zidove u svom dosegu - slično kao sunčeve zrake. Zbog toga su energetski učinkovitije jer se toplina ne gubi na zagrijavanje cijelog prostora, umjesto da troše energiju na cirkulaciju toplog zraka (kao ventilatorske grijalice), infracrvene zrake odmah zagrijavaju ono što dotaknu.

Toplina se osjeća odmah, čak i u hladnom prostoru, a nema toplinskih gubitaka. Kod konvekcijskih grijalica topli zrak se diže prema stropu i brzo hladi. Infracrvene grijalice ne ovise o zraku - toplina se ne raspršuje tako lako.

One imaju kraći radni ciklus, ali brzo ugriju. Zbog trenutnog učinka, često ih treba paliti samo kratko dok smo u prostoru. A ako moraju biti uključene manje vremena, računica je jasna,  manja je i potrošnja struje. Nakon što ih infracrvene zrake zagriju, predmeti i zidovi zrače toplinu natrag u prostor - kao “pasivni radijatori”.

image
Bauhaus Web Trgovina/

Gotovo 100 % električne energije pretvara se u toplinu (nema ventilatora, svjetla ili drugih gubitaka). One troše čak i do 60% električne energije manje, infracrvena grijalica panela snage 600 W može ugrijati prostoriju od 10-12 metara kvadratnih, dok bi klasična električna grijalica trebala barem 1500 W za isti učinak.

Cijena im varira od 25 do 250 eura, a potrebno ju je odabrati u skladu s tipom prostora kojeg želimo grijati (je li vanjski ili unutarnji), te površinu istog. 

Toplinske pumpe i peći su najisplativije 

Ako birate sustav grijanja s malom potrošnjom, najčešće korišteni sustavi su: toplinske pumpe (geotermalne i zračne), peći i kotlovi na pelete, električni radijatori s niskom potrošnjom, kondenzacijski kotlovi., a cijena im varira od stotinjak eura pa naviše. 

Toplinske pumpe, primjerice, ne stvaraju toplinu iz električne energije, nego pomoću nje prenose postojeću toplinu iz zraka, tla ili vode u prostor. Zbog toga za svaki utrošeni kilovat električne energije mogu proizvesti i tri do četiri kilovata topline, što ih čini izuzetno učinkovitima.

Peći i kotlovi na pelete koriste biomasu kao gorivo, pa ne troše električnu energiju za grijanje prostora, osim male količine za automatiku i ventilatore.

image
Pevec Web Trgovina/

Električni radijatori s niskom potrošnjom imaju ugrađene termostate i senzore koji precizno reguliraju temperaturu, pa rade samo kad je potrebno.

Kondenzacijski kotlovi koriste toplinu vodene pare iz dimnih plinova koja bi se inače izgubila, čime postižu visoku iskoristivost i manju ukupnu potrošnju energije.

Cijevne grijalice dizajnirane da troše malo

Cijevne grijalice, odnosno radijatori s termostatom smatraju se najefikasnijim električnim grijalicama jer su dizajnirane tako da troše vrlo malo energije. One koriste toplinske cijevi koje zrače toplinu ravnomjerno i polako, a ugrađeni termostat automatski regulira temperaturu.

image
Klarstein Web Trgovina/

Kad prostor dosegne željenu toplinu, grijalica se isključi, a ponovno se uključuje tek kad temperatura padne. Na taj način ne radi neprekidno, nego samo onoliko koliko je potrebno za održavanje topline, što znatno smanjuje potrošnju struje. Takve grijalice često se koriste u manjim prostorima, hodnicima ili garažama, gdje je potrebno povremeno grijanje bez velikih troškova.

Cijene variraju, ali može se naći kvalitetnih radijatora za stotinjak i više eura. 

Prijenosne grijalice troše ‘sto na sat‘ 

S druge strane, halogene grijalice spadaju među najjeftinije prijenosne grijalice za korištenje jer brzo proizvode toplinu i odmah zagrijavaju prostor u svojoj blizini. Njihova snaga obično iznosi oko 1200 W, što je manje od standardnih električnih grijalica od 1500 ili 2000 W. Osim toga, halogene grijalice učinkovite su kada se koriste kratkotrajno - primjerice, dok sjediš za stolom, gledaš TV ili radiš u jednoj prostoriji. Budući da se toplina osjeti odmah, nema potrebe da rade satima, što dodatno smanjuje troškove.

image
Kralj Web Trgovina/

Međutim, važno je znati da sve prijenosne električne grijalice mogu znatno povećati račun za struju ako se koriste predugo. Primjerice, grijalica snage 1000 W koja radi 12 sati dnevno može povećati mjesečni račun i do 40 eura. Zato je ključno koristiti ih pametno — uključivati ih samo kad su stvarno potrebne, ne zagrijavati prostor više nego što treba i, ako je moguće, birati modele s termostatom ili timerom koji automatski isključuju uređaj kad prostor postane dovoljno topao.

 

 

 

 

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. prosinac 2025 19:23