Iako svi znamo da alkohol nije bezazlen, rijetko razmišljamo o tome koje kombinacije su najproblematičnije i zbog čega. Liječnici upozoravaju da pojedina pića, kao i njihovo miješanje, ne donose samo teško jutro, već dugoročno mogu ostaviti posljedice po zdravlje. Alkohol ne opterećuje samo jetru, već utječe i na ravnotežu neurotransmitera u mozgu, pamćenje i kvalitetu sna; mamurluk je tek vrh ledenog brijega, donosi Kreni zdravo.
Tamna žestoka pića kao što su viski, tamni rum i konjak sadrže veću količinu takozvanih kongenera, nusproizvoda fermentacije koji im daju boju i aromu. Upravo te supstancije dodatno opterećuju jetru, jer osim samog alkohola mora razgraditi i čitav niz drugih kemijskih spojeva. Što je više kongenera, veća je vjerojatnost da će mamurluk biti intenzivniji.
Pivo i šampanjac imaju drugi mehanizam djelovanja. Ugljični dioksid ubrzava apsorpciju alkohola u krvotok. Kada se nakon nekoliko piva posegne za čašom šampanjca, alkohol mnogo brže stiže do mozga nego što očekujete. Opijenost dolazi naglo, često bez jasnog upozorenja. Rezultat je brži skok koncentracije alkohola u krvi, izraženija dehidratacija i teži mamurluk.
Crno vino se često smatra elegantnim izborom, ali kod mnogih izaziva jake glavobolje. Razlog leži u taninima i histaminima. Tanini mogu utjecati na oslobađanje serotonina, dok histamini šire krvne žile. Kod osjetljivih osoba to dovodi do simptoma nalik migreni, čak i poslije samo nekoliko čaša.
Posebno varljivi su slatki kokteli i alkohol pomiješan sa energetskim napicima.
Sirupi, sokovi i gazirana pića maskiraju okus alkohola, pa se lako popije više nego što je planirano. Šećer naglo podiže razinu glukoze u krvi, a zatim dolazi do brzog pada, što pojačava mučninu, slabost i drhtavicu. Još rizičnija je kombinacija sa kofeinom iz energetskih pića. Kofein smanjuje osjećaj pospanosti, pa osoba stječe dojam da je manje pijana nego što zaista jest, što često vodi ka unosu većih količina alkohola.
Alkohol djeluje na hipokampus, dio mozga zadužen za pamćenje i učenje. Dugotrajno i učestalo pretjerivanje može smanjiti njegovu zapreminu i oslabiti kognitivne funkcije. Istodobno narušava ravnotežu između GABA i glutamata, neurotransmitera koji utječu na raspoloženje, anksioznost i kvalitetu sna.
Iako mozak ima sposobnost oporavka uz umjerenost, redovno pretjerivanje ostavlja kumulativne posljedice. Onaj osjećaj zamućenosti i sporosti ujutro nije slučajan, već znak neurološkog opterećenja. Ako se često budite sa osjećajem da vas je pregazio kamion, to je jasna poruka organizma. Tijelo pamti sve i svakog jutra ispostavlja račun, piše Kreni zdravo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....