Sve su oči ovih dana uprte u Grenland i čeka se sljedeći potez Donalda Trumpa koji je najavio da će na ovaj ili onaj način najveći otok postati dio SAD-a. Grenlanđanima je, kako se može čuti, ipak nekako milije da su pod Dancima, ali nisu ni Danci uvijek bili dobri prema njihovim autohtonim stanovništvom, odnosno Inuitima. I nije to bilo tako davno...
Dok se, naime, Europa 1960-ih godina bavila poslijeratnim razvojem i rastom životnog standarda, na Grenlandu odvijao se jedan od najkontroverznijih demografskih eksperimenata u modernoj povijesti Europe. Danske vlasti su, pod krinkom modernizacije i socijalne brige, provodile sustavnu kontrolu rađanja nad Inuitima.
Bez znanja, bez pristanka i bez izbora, tisuće djevojčica i mladih žena dobile su ugrađene spirale. Cilj nije bio zdravstveni. Cilj je bio smanjiti broj rođene djece. Danas se taj slučaj sve češće uspoređuje s praksama prisilne sterilizacije u drugim dijelovima svijeta i smatra se jednim od najmračnijih poglavlja u odnosima Danske i Grenlanda.
U drugoj polovici 20. stoljeća Grenland je bilježio brz rast stanovništva. Prosječna žena imala je šest do sedam djece, što je u tradicionalnim arktičkim zajednicama bilo uobičajeno i funkcionalno. No iz perspektive Kopenhagena, to je postalo problem.
Danske vlasti smatrale su da Grenland ne može ekonomski izdržati takav rast, da sve to skupa zahtijeva prevelika državna ulaganja, te da mora biti "moderniziran“ po europskom modelu.
Umjesto ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i lokalni razvoj, donesena je odluka o kontroli populacije.
Spirale bez pitanja i pristanka
Najpoznatiji i najteži dio tog programa provodio se tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, kada su zdravstveni djelatnici masovno ugrađivali intrauterine uloške (IUD) djevojčicama i ženama. U mnogim slučajevima djevojčice su imale 12, 13 ili 14 godina, njihovi roditelji nisu bili obaviješteni, žene nisu znale što im je ugrađeno, a ti postupci su predstavljani kao rutinski pregledi.
Procjenjuje se da je 35 do 50 posto svih žena reproduktivne dobi na Grenlandu u jednom trenutku imalo ugrađenu spiralu, često bez ikakvog informiranog pristanka.
U pozadini programa bila je jasna kolonijalna logika. Inuiti su u službenim dokumentima često opisivani kao neodgovorni, nedovoljno obrazovani i nesposobni planirati obitelj.
Takav stav opravdavao je odluke koje su se donosile umjesto njih, uključujući i one najintimnije o rađanju djece, a tijela žena postala su alat državne politike.
Rezultati su bili brzi i razorni. Natalitet je na Grenlandu naglo pao, a u nekim zajednicama godinama nije bilo nijednog rođenja. Mnoge žene kasnije su imale trajne zdravstvene posljedice, probleme s plodnošću, psihološke traume i razvile duboko nepovjerenje prema zdravstvenom sustavu.
Priznanje krivnje i zakašnjela pravda
Tek desetljećima kasnije Danska je službeno priznala da je program bio pogrešan i neetičan. Pokrenute su istrage, a dio žena zatražio je odštetu zbog kršenja ljudskih prava.
Danska premijerka Mette Frederiksen sastala se sa ženama pogođenima slučajem spirala na Grenlandu srijedu, 24. rujna 2025. godine. Danska premijerka bila je prisutna kada je u Nuuku upućena službena isprika u slučaju spirala.
Kako piše Guardian, krajem 2025. godine žrtve ovog danskog skandala, u kojem su tisuće grenlandskih žena i djevojčica bez njihova znanja ili pristanka bile prisilno podvrgnute ugradnji kontracepcijskih spirala, proglasile su pobjedu u svojoj pravnoj borbi protiv danske vlade nakon što je potvrđeno da će imati pravo na odštetu.
Danski parlament, Folketing, i vlada postigli su sporazum kojim se oko 4.500 Grenlanđanki daje pravo da iz fonda za pomirenje zatraže po 40.000 svaka. Taj fond i sustav naknade štete treba stupiti na snagu tijekom 2026. godine, a žene moraju pružiti vjerodostojan dokaz da im je postupak proveden bez njihovog znanja ili pristanka.
Uslijedilo je to nakon trogodišnje pravne bitke 143 žene koje su podnijele tužbu tražeći isti iznos odštete za bol i patnju koju su pretrpjele, a za koju tvrde da predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava.
Dakle, žene s Grenlanda nisu dobile klasičnu sudsku presudu kroz sudski nalog da Danska mora platiti odštetu, ali su ostvarile pravni uspjeh kroz dogovor i uspostavu sustava kompenzacija koji im omogućuje da dobiju odštetu zbog povrede njihovih prava i time se službeno prizna šteta koju su pretrpjele.
Bula Larsen, jedna od skupine žena koje su tužile vladu zbog povijesnog zlostavljanja kojem su bile izložene, izjavila je da je dužnost političara isplatiti im odštetu, svidjelo se to njima ili ne.
Larsen je imala 14 godina kada joj je upravitelj doma u Paamiutu, na jugozapadu Grenlanda, bez ikakvog objašnjenja rekao da ode u bolnicu, gdje joj je protiv njezine volje ugrađena kontracepcijska spirala. Ranije je izjavila da je to iskustvo doživjela kao napad, da joj je ostavilo bolove kao da joj je "razbijeno staklo u trbuhu“ te da je zbog toga ostala sterilna.
- Naš aktivizam, kroz javne istupe i intervjue, pokazao se učinkovitim. Aktivizam smo započele 2022. godine davanjem intervjua, a sada smo, u roku od tri godine, dobile ispriku i odštetu za bol i patnju koju smo pretrpjele, rekla je Larsen.
Danska je, podsjetimo, Grenlandom upravljala kao kolonijom do 1953. godine te je zadržala kontrolu nad njegovim zdravstvenim sustavom sve do 1992. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....