Dvije godine nakon otvaranja Tehnološki park Split je pun: čeka se proširenje, a na vrata kucaju i velike tvrtke

Dvije godine nakon otvaranja Tehnološki park Split potvrdio je svoju ulogu jednog od ključnih mjesta za razvoj tehnološkog poduzetništva u Dalmaciji. U njegovim prostorima danas djeluje 55 tvrtki s više od 700 zaposlenika, a kroz brojne edukacije, konferencije i programe potpore stvorena je zajednica koja potiče suradnju, inovacije i razvoj novih poslovnih ideja. U povodu druge obljetnice rada razgovarali smo s Goranom Batinićem, direktorom Razvojne agencije Split – RaST, o postignutim rezultatima, budućim planovima i ulozi Tehnološkog parka Split u razvoju splitskoga gospodarstva. U intervjuu otkriva kako je nastajala zajednica poduzetnika, zašto je potražnja za prostorom veća od kapaciteta te što Split očekuje u sljedećoj fazi razvoja Tehnološkog parka.

Možete li usporediti situaciju u Splitu prije otvaranja Tehnološkog parka i danas?

– Najvažnije je to što su poduzetnici u sektoru visokih tehnologija dobili svoj dom. Iako Split već petnaestak godina ima vrlo jaku IT i startup scenu, većina poduzetnika govorila je da im možda nije presudan prostor, nego neka druga vrsta potpore.

Kad je otvoren Tehnološki park i kad su se svi smjestili, vrlo brzo smo vidjeli učinak toga što su na jednom mjestu. Više nisu bili raštrkani po gradu, nego su dobili priliku svakodnevno zajedno raditi. Svi su vrlo brzo isticali da je upravo to najveća vrijednost i da takvo okruženje prirodno potiče razvoj novih ideja i inovacija. Vidjeli smo primjere u kojima se tvrtke međusobno povezuju, pokreću zajedničke projekte, prijavljuju EU projekte i traže financiranje. Kroz naše programe inkubacije i akceleracije tvrtki, mentorstva, edukacija, radionica i networkinga povezale su se i tvrtke koje se prije uopće nisu poznavale.

Dakle, najveći je učinak nedvojbeno to što se cijeli sustav povezao na jednom mjestu. Možda je još uvijek prerano da vidimo sve konkretne rezultate, ali za dvije godine stvarno smo uspjeli izgraditi zajednicu i omogućiti ljudima da se povežu. Upravo je to naša najvažnija uloga: održavati programe koji potiču povezivanje i suradnju. Naravno, kao gradska institucija upravljamo i infrastrukturom te provodimo aktivnosti usmjerene na poticanje poduzetništva.

Koji je okviran broj događaja koji su održani ovdje u posljednje dvije godine?

– Bilo je oko 380 događaja iz različitih sektora. Nismo se ograničili samo na tehnologiju zato što smo Tehnološki park. Naprotiv, odlučili smo privući poduzetnike iz različitih područja. Kad smo radili analizu održanih događaja, posebno smo bili ponosni na činjenicu da smo organizirali i ugostili različite konferencije iz područja socijalnih usluga, uključivanja ranjivih skupina, djece i mladih. Na nekoliko takvih konferencija bili smo partneri i suorganizatori.

Poseban naglasak stavio bih na našu konferenciju "Innovate Split", koju s Gradom Splitom u rujnu organiziramo drugu godinu i želimo je pozicionirati kao najbolju tech-konferenciju u Splitu. Sudjelujemo i u drugim konferencijama te kontinuirano radimo na različitim projektima. Ostale aktivnosti su uglavnom radionice, različiti meetupovi koji se događaju u konferencijskom centru.

Možete li navesti neke startupove i inovatore koji djeluju ovdje u Tehnološkom parku?

– Najvažniji je startup, koji je od samog početka bio s nama, a sada je morao izaći iz prostora u Tehnološkom parku Split jer je postao prevelik, "SplxAI". Počeli su ovdje i dobili veliku investiciju, na kraju ih je preuzeo "Zscaler", postali su velika tvrtka i više nisu mogli ostati kod nas zbog pravila koja vrijede za ovakvu infrastrukturu financiranu sredstvima Europske unije.

Njihov prvi ured nakon osnivanja bio je upravo ovdje. Kad smo otvorili prvi javni poziv, oni su bili među prvim korisnicima. Imali su mali ured s pet ili šest ljudi, dio tima bio je u Zagrebu, a početkom ove godine preselili su se u drugi ured. Oni su odličan primjer vrlo brzog rasta.

Naš "Metabelly" nedavno je osigurao investiciju Venture Capital fonda. Osnivačica Ena Melvan već nekoliko godina razvija rješenje koje analizom crijevnog mikrobioma daje personalizirane preporuke za prehranu. Korisnici pošalju uzorak, a zauzvrat dobiju detaljan izvještaj s preporukama prilagođenima njihovu organizmu. Zahvaljujući nedavnoj investiciji, tvrtka je sada u fazi intenzivnog rasta.

Tu je i naš Marsel Čuljak iz "Ice Rebusa", koji iza sebe već ima niz zanimljivih inovativnih projekata, a njegova je tvrtka već dosta narasla. Vodi tvrtke "Engasco" i "Ice Rebus". "Engasco" razvija stolove s ugrađenim grijačima, a drugi je proizvod, koji je sada stvarno značajno narastao, njegov ledomat. Vjerovali ili ne, taj proizvod izvozi u Ameriku, Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland, Egipat i druge zemlje koje imaju velikih problema s pitkom vodom. Razvio je uređaj s filtrom koji pročišćava vodu za piće, od koje potom pravi led. 

Koliko ukupno tvrtki i ljudi trenutno djeluje u Tehnološkom parku? Ima li još prostora za širenje?

– Trenutačno imamo 55 tvrtki. Dio su startupovi, a dio su mikro, mali i srednji poduzetnici, odnosno MSP-ovi. Veće tvrtke, prema pravilima, ne mogu biti korisnici ove infrastrukture. Ukupno više od 700 ljudi radi u zgradi, danas smo već jedan ozbiljan pogon.

Pitanje prostora za daljnje širenje nametnulo se još dok smo izrađivali prostorni plan na razini Grada. Već tada smo predvidjeli više zgrada. Uz ovo parkiralište planirane su još dvije zgrade i za njih imamo idejni projekt te lokacijsku dozvolu, tako da postoji mogućnost njihove izgradnje. Ovo je središnja zgrada, te dvije zgrade predstavljaju prvu fazu proširenja, zatim je predviđena druga faza, a na kraju je planiran i veliki kongresni centar s hotelom koji bi bio komplementaran cijelom Tehnološkom parku.

Zanimljivo je to da smo ovim projektom dokazali da postoji stvarna potreba. Zgrada je popunjena, imamo potražnju i listu čekanja malih poduzetnika koji žele ući. Tijekom razdoblja popunjavanja javljale su nam se i velike tvrtke, koje bi također željele biti ovdje jer im je zanimljivo imati pristup talentima i kvalitetnoj radnoj snazi. Smatram da svakako postoji prostor za daljnji razvoj.

Gdje vidite Tehnološki park za tri godine, kad bude slavio peti rođendan?

– Želio bih da zadržimo sve ono što smo do sada postigli, da ova zgrada dodatno sazrije i da bude još prepoznatljivija. Na razini Republike Hrvatske već smo prepoznati, a sada radimo i na međunarodnoj prepoznatljivosti.

Volio bih da za tri godine barem imamo jasan plan što ćemo raditi s ostatkom prve faze izgradnje. To je ogroman potencijal za grad. Već imamo idejni projekt i lokacijsku dozvolu, što znači da bismo, kad bi se pojavio veliki investitor, mogli vrlo brzo krenuti u izgradnju novih objekata. To je prednost koju malo koji grad ima jer je zona već uređena, program postoji i već smo se pozicionirali na karti poduzetničkih centara u ovom dijelu Europe. Bilo bi šteta da to ne iskoristimo. 

Možete li sažeti ulogu RAST-a u funkcioniranju Tehnološkog parka?

– Naša uloga nije samo održavanje infrastrukture, nego je naša dužnost i razvijati programe, networking, mentoriranje i poticanje poduzetništva. Aktiviranjem ove zgrade na razini grada posložili smo cijeli sustav potpora poduzetništvu. Donijeli smo Program poticanja poduzetništva, prvi takav u povijesti Splita.

U njemu su objedinjene sve mjere koje Grad provodi: potpore obrtnicima, različite subvencije i ostali oblici pomoći. Tu su i mjere koje se provode kroz Tehnološki park, a provodi ih Razvojna agencija, kao i mjere kroz program RaST +, naš drugi program koji se odvija u prostoru u Ulici kneza Višeslava, u centru grada. Taj smo prostor također uredili kroz drugi EU projekt.

Ondje provodimo besplatne edukacije i radionice za mikro poduzetnike i sve one koji žele postati poduzetnici. Godišnje organiziramo više od 30 edukacija, kroz koje je prošle godine prošlo 110 polaznika. Programi su jako dobro popunjeni. Imamo i vlastitu bazu mentora koji rade s ljudima koji žele pokrenuti vlastiti posao.

Naša je uloga održavati infrastrukturu, ali to je zapravo sekundarna zadaća. Naša je prava uloga razvijati programe, mentorstva i različite sadržaje koji potiču poduzetništvo. To moramo raditi kontinuirano kako bismo ljude poticali da postanu poduzetnici ili da dalje razvijaju svoje poslovanje.