Bijeli dim iznad Sikstinske kapele označio je početak novoga poglavlja u povijesti Crkve: izabran je novi papa. No, tko je Robert Francis Prevost – papa Lav XIV. – i kakav će biti njegov pontifikat? Kamo vodi Crkvu? Odgovor na ta ključna pitanja donosi knjiga “Lav XIV. – Životni profil, ideje i izazovi”, koju kao prvu knjigu o novom papi na hrvatskom jeziku objavljuje nakladnička kuća Verbum.
Autor knjige je Christophe Henning, ugledni katolički publicist i novinar francuskoga dnevnika La Croix, a knjiga će biti dostupna u knjižarama od ponedjeljka, 9. lipnja. Ovo novo Verbumovo izdanje donosi dojmljiv prikaz životnoga puta Roberta Francisa Prevosta – od djetinjstva u Chicagu, preko misionarskih dana u Peruu pa sve do službe kardinala i prefekta Kongregacije za biskupe te, naposljetku, i izbora za poglavara Katoličke Crkve. Kao prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država i čovjek multikulturnih korijena, Lav XIV. unosi svježinu u promišljanje uloge Crkve u današnjem svijetu, što se također tematizira u knjizi.
Autor ne donosi samo osobni portret novoga pape, nego i širi kontekst njegova izbora – nasljeđe prethodnih papa, tijek konklave, a čitatelje upoznaje i s glavnim kardinalima suradnicima na koje će Lav XIV. biti upućen tijekom svoga pontifikata.
Osim toga, knjiga analizira i ključne izazove s kojima se Katolička Crkva danas suočava. Posebna se pozornost posvećuje pitanju hoće li Lav XIV. uspjeti premostiti sve dublje podjele unutar Crkve, kako će se postaviti prema reformama, međureligijskom dijalogu i moralnim pitanjima suvremenoga društva...
Tražeći odgovore na ta i brojna druga pitanja, knjiga “Lav XIV. – Životni profil, ideje i izazovi” bit će nezaobilazno štivo za sve koji žele upoznati lik pape Lava XIV. i dublje razumjeti najvažnija vjerska i društvena pitanja koja oblikuju svijet u kojem živimo.
Christophe Henning francuski je novinar i autor specijaliziran za vjerska i duhovna pitanja. Karijeru je započeo u časopisu Pèlerin, a trenutačno radi kao novinar u uglednom dnevnom listu La Croix. Autor je niza biografija i knjiga koje istražuju živote i poruke ključnih figura kršćanske duhovnosti. Posebno se istaknuo djelima o sv. Franji Ksaverskom, Ivanu Pavlu II. i Pavlu VI.
Nacionalnost nije kriterij
Nakladna kuća Verbum ustupila je Slobodnoj Dalmaciji ekskluzivni ulomak iz prve knjige na hrvatskom o novom papi koji u nastavku donosimo našim čitateljima:
”Navješćujem vam veliku radost: imamo papu!”, uzvikuje s balkona bazilike svetoga Petra kardinal protođakon Dominique Mamberti, koji će objaviti ime novoga pape. Objava je to na latinskom, koja donekle produljuje neizvjesnost, dok se u formuli ne prepozna ime onoga koji je izabran. Novi papa je “Robertum Franciscum, Cardinali Prevost”. I odmah se objavljuje ime koje je odabrao: Lav XIV. (...)
Nakon četiri kruga glasanja, u konklavi koja je trajala nešto više od dvadeset i četiri sata, kardinali su izabrali Amerikanca. Prvi put u povijesti papinstva. No, na konklavi čiji sudionici dolaze iz sedamdeset različitih država, nacionalna pripadnost ne može biti kriterij. Kardinali su još prije ulaska u konklavu istaknuli da nacionalnost neće biti odlučujući čimbenik, jer prilikom glasanja treba uzeti u obzir mnoge druge elemente. Uostalom, legitimnih kandidata za “dobroga papu” nije nedostajalo.
Vrlo brzo, izbor je pao na Roberta Francisa Prevosta, redovnika u dobi od šezdeset i devet godina, iz Reda svetoga Augustina, dotadašnjega prefekta Dikasterija za biskupe. Malo poznat široj javnosti, ovaj diskretan čovjek tijekom općih je kongregacija zasigurno ostavio dojam svojom lucidnošću i vedrinom. U 19.23 pojavio se na balkonu. Ganut, jedva zadržavajući suze, Lav XIV. jednostavno maše narodu Rima u znak prijateljstva.
”Mir sa svima vama. Braćo i sestre!”, prve riječi neočekivanoga novoga pape mogle bi dobro ocrtati pontifikat. “Ovo je prvi pozdrav uskrsloga Krista”, podsjeća novi papa, oslanjajući se na evanđelje već u prvim redovima poprilično dugog i pripremljenoga govora. Govori čovjek mira. Riječ “mir” ponavlja se nekoliko puta. To je ono što redovnik-misionar želi reći svijetu: “I ja bih želio da ovaj pozdrav mira uđe u vaša srca, da dosegne vaše obitelji. Svim ljudima, gdje god bili, svim narodima, cijelome svijetu: mir s vama.” (...)
Životopis Roberta Francisa Prevosta je impresivan. Ovaj diskretni čovjek u svojemu je životu imao različite angažmane tijekom kojih je stjecao iskustvo crkvenoga pastira i stručnjaka. Njegovo ime, s francuskim prizvukom, otkriva dio njegova podrijetla: njegova baka po ocu rođena je 2. veljače 1894. u Le Havreu. Suzanne Fontaine bila je kći slastičara. Kasnije je emigrirala u Sjedinjene Države, a preminula je u Detroitu 1979. godine. Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu (Illinois). Sin je oca francuskoga i talijanskoga te majke španjolskoga podrijetla. U neposrednom poslijeratnom razdoblju obitelj je živjela u popularnoj četvrti South Side, na jugu Chicaga. (...)
Robert Francis Prevost studirao je matematiku na prestižnom katoličkom sveučilištu Villanova u Philadelphiji (Pennsylvania) i započeo studij teologije u Chicagu.
S dvadeset i dvije godine nije zaboravio redovnike koje je susreo na koledžu i u župi: nakon početnoga razmišljanja o pozivu dijecezanskoga svećenika, 1. rujna 1977. ipak ulazi u novicijat augustinaca, a svoje prve zavjete polaže 2. rujna 1978. godine. Svečane zavjete položio je 29. kolovoza 1981. godine. (...)
Godine 1984. kao augustinski misionar odlazi u Peru. Bila je to njegova prva služba. Iskustvo života među vjernicima i siromašnima duboko ga je obilježilo, premda je obavljao i administrativnu funkciju kancelara udaljene teritorijalne prelature u Chulucanasu. Godine 1987. pozvan je natrag u SAD te u augustinskoj provinciji Chicago biva zadužen za redovnička zvanja i misije. No, vrlo brzo se vraća u Peru, gdje sljedećih deset godina istodobno djeluje kao profesor kanonskoga prava, crkveni sudac i ravnatelj dijecezanskoga sjemeništa u Trujillu, jednom od najnaseljenijih peruanskih gradova, smještenom uz obalu Tihoga oceana. Uza svoje zadaće poučavanja, pratnje i upravljanja, obavlja i svećeničku službu u siromašnoj župi... na periferiji. Godine 1998. vraća se po dužnosti u Chicago, gdje je izabran za provincijala augustinaca Srednjega zapada, u provinciji Gospe Dobroga Savjeta. (...)
Aktivnost unutar svoga reda ubrzo je napustio kako bi se vratio na odgovornu pastoralnu dužnost: u studenom 2014. papa Frane imenovao ga je apostolskim upraviteljem upražnjenoga sjedišta biskupije Chiclayo, s titulom naslovnoga biskupa Sufara, nekadašnjega biskupijskoga sjedišta u Sjevernoj Africi. Mons. James Green, njegov sunarodnjak i tadašnji apostolski nuncij u Peruu, predvodi ređenje novoga biskupa.
’U jednome Kristu smo jedno...’
Za svoje biskupsko geslo odabrao je riječi “In Illo uno unum”, ili u prijevodu, “U Njemu koji je Jedan, mi smo jedno”, koje pozivaju na jedinstvo, a predstavljaju parafrazu komentara Psalma 127 svetoga Augustina u kojem stoji: “... sed et nos multi in illo uno unum”, ili u prijevodu, “... iako smo mnogi, u jednome Kristu smo jedno”. (...)
Tijekom svoga životnoga puta – da ne kažem karijere – Robert Francis Prevost obnašao je odgovorne službe, ispunivši u očima kardinala sve kriterije: čovjek s terena, blizak siromasima, poznavatelj Kurije, most između Sjevera i Juga, poliglot... Mons. Prevost govori engleski, talijanski, portugalski, španjolski, pomalo francuski i njemački te latinski... Njegov jedini mogući nedostatak mogao je biti manjak medijske prisutnosti koji je mogao otežati njegov izbor za papu. Međutim, nakon karizmatičnoga argentinskoga pape koji je često izazivao pozornost, mirnoća Lava XIV. mogla bi doprinijeti jedinstvu Crkve.
Kao “umjereni reformator”, izbjegava kategorije koje svijet pokušava nametnuti. Obazriv prema najsiromašnijima, s osjećajem za pučku pobožnost te zacijelo spreman slušati i otvoren za dijalog. To su osobine koje bi ga trebale potaknuti da nastavi put sinodalnosti pape Frane. (...)
Nitko ne zna koliko vremena biskup Rima ima na raspolaganju kako bi se suočio s brojnim izazovima koji ga očekuju tijekom pontifikata. Od Ivana Pavla I. – koji je bio papa samo trideset i tri dana – do Ivana Pavla II. – čiji je pontifikat trajao više od dvadeset i šest godina – dok su Ivan XXIII. ili Frane bili smatrani prijelaznim papama, ostaje pitanje koliko će trajati pontifikat 266. nasljednika svetoga Petra?
Službeni dokumenti, putovanja, audijencije, imenovanja i prisutnost u medijima... papinska je služba zahtjevna. No, poslanje započinje u povoljno vrijeme.
Poput znaka, pontifikat novoga rimskoga biskupa započinje u uskrsno vrijeme i usred Svete godine – godine Jubileja nade – stoji u ulomku iz knjige o novom papi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....