Je li vam se ikad dogodilo da pogrešno uplatite nekome novac na bankovni račun? Iako se mnogima čini da bi takve greške u digitalno doba trebale biti gotovo nepostojeće, to baš nije tako. Naime, baš u digitalno doba kada se financijske transakcije sve češće obavljaju putem internetskog i mobilnog bankarstva, takve greške postaju sve češće, piše dnevno.hr.
Iako se radi o tehničkoj ili ljudskoj pogrešci, situacija može postati pravno i praktično složena kada primatelj sredstava odbije izvršiti povrat. Jedan Hrvat je na Redditu objasnio što mu se dogodilo kada je prilikom isplate temeljem ugovora o djelu pogrešno unio IBAN i umjesto suradnici uplatio 200 eura nepoznatoj osobi.
“Pogrešno sam uplatio jednoj gospođi 200 € (krivi IBAN kod obračuna ugovora o djelu). Tražio sam je da vrati novac, ali se pravi neupućena. Što mogu napraviti? Meni to izgleda kao da mi ispadne novčanik na cesti, netko pokupi novac, ja ga vidim i on mi ga ne želi vratiti”, postavio je pitanje na Redditu i dobio nekoliko korisnih savjeta kako vratiti svoj novac.
‘Ne mogu je prisiliti’
“Pokušaj nazvati banku i objasniti situaciju, možda oni mogu riješiti stvar na neki način.”
“Točno to. Meni se dogodila ista situacija pa su je iz banke zvali da dođe potpisati da je suglasna s vraćanjem novca. Ne mogu je prisiliti, dakle sve ovisi o njezinoj dobroj volji, ali kad je nazovu iz banke, možda se uplaši.”
“Slažem se. Naime, jednom kada sam išla polagati dnevni utržak i još nešto plaćati, blagajnica u banci previdjela je i uzela mi 1.000 kuna manje. Bilo mi je čudno u tom trenutku, ali s obzirom na to da ja sedam puta brojim novac i znam se zbuniti, nisam obraćala pažnju (rekla sam si: “one su puno iskusnije”).
Pred kraj radnog vremena nazvala me službenica banke (malo je mjesto, svi se znamo) i rekla da je pogriješila u obračunu i da joj fali 1.000 kuna. Ja sam još jednom izvadila novac i sve izračunala te sam shvatila da mi je stvarno tih 1.000 kuna višak. Otišla sam u banku i vratila novac, na što mi se ona sto puta zahvalila jer sam se mogla praviti da ništa ne znam, a ona bi taj novac morala nadoknaditi iz svog džepa.”
‘Odmah je zvao’
“Bratu mi je jednom sjelo 48.000 eura… Odmah je nazvao i stvar se brzo riješila. Ne mogu vjerovati da se ljudi prave da ne znaju za 200 €.
Stvar je bila u tome da su novci trebali sjesti osobi iz istog grada koja se zove i preziva jednako (tako smo pretpostavili, a na kraju se ispostavilo da je tako i bilo)… Kako su pogriješili u banci, pitaj Boga… Mala je to sredina i svi se znamo, ali i da nije, pa ni danas ne bi mogao mirno spavati, čak i da se nitko nije javio po tom pitanju.”
“Javi se banci. Objasni sve. Trebali bi vratiti sredstva i onda ih uplatiti na ispravan račun. To što si pogreškom uplatio na tuđi račun ne znači da novac tada pripada toj osobi.”
Potreban sudski postupak
Banka ne može ništa sama, već je potreban sudski postupak, a ti, ako izgubiš, možeš snositi sudske troškove. Zakonski, slučajno uplaćen novac ne pripada primatelju i on nema pravo na njega, ali povrat je moguć jedino sudskim putem ili njegovom/njezinom dobrom voljom.
Prije desetak godina banka je slučajno uplatila JMBG umjesto iznosa, pa su morali tražiti dozvolu osobe za povrat. Ta osoba je tražila naknadu za držanje pozitivnog salda, kao “nagradu” za dobru volju, umjesto da dođe do sudskog postupka. U tvom slučaju dogodilo se ili da si dao dozvolu ili se radilo o prijenosu kredita, a prijenos kredita se može opozvati.”
“Ili si imao jako puno (ne)sreće jer IBAN ima dvije kontrolne znamenke, ili si jednostavno kopirao krivi IBAN.”
“Zatraži povrat preko banke. Ona na to može pristati, a i ne mora. Ako ne pristane, slijedi tužba.”
‘Možda se boji da si prevarant’
“Da ti banka uplati pogrešan iznos, vrlo brzo bi oni riješili svoj problem – na tvoju štetu.
Bilo je takvih slučajeva.”
“Ne znam kako bi joj Porezna uprava gledala na takve prihode/rashode. Možda se boji da si prevarant. Ni ja, iako ne želim zadržati tuđe novce, ne bih komunicirao s nepoznatom osobom privatno. Riješi to po pravilima – zatraži od banke “povrat”, oni će kontaktirati nju, ona će pristati – i sve će biti čisto i sigurno za sve strane.”
“Javi joj se još jednom i reci da ćeš podnijeti kaznenu prijavu policiji ako novac ne vrati u roku od 24 sata. To je kazneno djelo – stjecanje bez osnove. Većina ljudi se pravi da ne zna jer ne znaju da je to jednako kao i krađa.”
“Stjecanje bez osnove je protuzakonito. Kao što je već rečeno, obrati se banci, a ako gospođa odbije vratiti novac, vidite s bankom – možda će vas uputiti kako podnijeti prijavu policiji ili državnom odvjetništvu.
Pismo odvjetnika bi vjerojatno riješilo problem odmah, ali tada gubite vrijednost odvjetničke tarife.
Ipak, slobodno se obratite nekom odvjetniku da vidite koliko bi ta radnja koštala i koje druge opcije imate na raspolaganju”, piše dnevno.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....