U utorak je u gradu Hvaru snimljena vatrenjača, invazivna i otrovna riba koja se posljednjih godina sve češće pojavljuje u Jadranu. Čitatelj koji je poslao fotografiju kratko je poručio da je ribu uočio blizu starog hotela te potvrdio kako je riječ o vatrenjači, vrsti čiji je ubod bolan, ali čije je meso jestivo. Sve je objavljeno na na Facebook grupi ‘‘Otok Hvar‘‘.
Đavolja riba
Vatrenjača, odnosno Pterois volitans, poznata i kao riba lav, riba paun ili đavolja riba, izvorno potječe iz Indijskog i Tihog oceana. Prepoznatljiva je po dugim, lepezastim perajama i prugama koje podsjećaju na lavlju grivu. Iako atraktivnog izgleda, ova riba predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosustavu jer u Jadranu praktički nema prirodnih neprijatelja. Od 2024. godine smatra se stalnim stanovnikom našeg mora, a stručnjaci upozoravaju da je riječ o iznimno prilagodljivoj vrsti koja se brzo širi.
Brojne reakcije
Na društvenim mrežama pojavile su se brojne reakcije Hvarana i drugih korisnika. Mnogi upozoravaju da dijelovi Sredozemlja već godinama imaju velikih problema s ovom vrstom jer "uništava domaću faunu i nema prirodnih neprijatelja". Jedan je ronilac opisao da je prošle godine na Cipru gotovo nemoguće bilo vidjeti druge ribe osim vatrenjača. Drugi dodaju da se u nekim zemljama potiče njihovo uklanjanje iz mora jer se šire nekontrolirano i narušavaju biološku ravnotežu.
Ubod vatrenjače izrazito je bolan, ali rijetko opasan po život. Otrov se nalazi u gotovo svim leđnim perajama, a pružanje pomoći je slično kao i kod uboda ribe pauka – ubodeno mjesto treba uroniti u što topliju vodu i potražiti liječnički savjet. Unatoč otrovnim bodljama, meso vatrenjače smatra se vrlo ukusnim, pa se u nekim državama potiče njezin izlov upravo kroz gastronomiju.
Klimatske promjene
Pojava ove vrste povezuje se s porastom temperature mora i klimatskim promjenama. "Tako nam i treba kad zagrijavamo planet", komentirala je jedna korisnica, dok drugi ističu da je širenju pridonijelo i proširenje Sueskog kanala, što je omogućilo lakši ulazak tropskih vrsta u Sredozemlje. Dio komentatora upozorava i na smanjenje broja hobotnica, jednog od rijetkih predatora vatrenjače, što dodatno pogoršava situaciju.
Zabrinjavaju i podaci o rastu populacije. Prema morskom biologu Peri Ugarkoviću, 2021. godine zabilježen je tek jedan primjerak, 2023. jedna do dvije jedinke, dok je 2024. na području srednjeg i južnog Jadrana pronađeno čak 122 primjerka. "Do 2025. brojnost je postala toliko velika da se više ne može ni izbrojati", upozorava Ugarković. Dodaje da se vatrenjača uglavnom hrani mladim ribama koje je ne prepoznaju kao prijetnju, pa se lokalne populacije teško mogu obraniti.
Nove vrste u Jadranu
Ronioci i ribolovci sve češće primjećuju nove, toploljubive vrste u Jadranu, dok su neke autohtone ribe sve rjeđe. Cipar, Grčka i Turska već godinama sustavno potiču izlov vatrenjače, dok se u Hrvatskoj zasad provode nagradne akcije i pozivi ribolovcima da pomognu u smanjenju njezine brojnosti.
U komentarima se mogu pročitati i vrlo izravne poruke: "Dajte lovite to sranje tko je u primorju, inače se možete pozdravit s turistima", "Uskoro ćete viđati samo nju", "Gdje je ona, tu trava ne raste", ‘‘Ovo je tek početak...". Drugi pak dijele osobna iskustva s ubodima i upozoravaju da se riba ne smije dirati golim rukama.
Pojava vatrenjače uz obalu Hvara još je jedan dokaz koliko se Jadran mijenja pred našim očima. Stručnjaci očekuju da će susreti s ovom vrstom postajati sve učestaliji, a borba protiv njezina širenja bit će dugotrajna i zahtijevat će suradnju znanstvenika, ribara i lokalnih zajednica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....