StoryEditorOCM
PanoramaAMERIKA

Je li ovo kraj pornografije kakvu znamo? Vrhovni sud donio povijesnu odluku, sve bi se moglo promijeniti

Piše VIJESTI SD
28. lipnja 2025. - 09:19

Vrhovni sud SAD-a donio je 27. lipnja 2025. povijesnu odluku kojom je potvrdio zakon savezne države Teksas koji zahtijeva obaveznu provjeru dobi korisnika na pornografskim web stranicama. Ova odluka ima dalekosežne posljedice za pristup online sadržaju, privatnost korisnika i slobodu govora na internetu, piše Huffpost.

Što zakon propisuje?

Zakon Teksasa HB, donesen 2023., nalaže da sve komercijalne web stranice na kojima je više od trećine sadržaja seksualno eksplicitno i "štetno za maloljetnike" moraju od svih korisnika tražiti dokaz da su stariji od 18 godina. To se može ostvariti digitalnom identifikacijom, učitavanjem službenog dokumenta (osobna iskaznica, vozačka dozvola) ili putem bankovnih podataka. Zakon zabranjuje trajno pohranjivanje tih podataka. Prekršitelji mogu biti kažnjeni s do 10.000 dolara dnevno ili do 250.000 dolara ako maloljetnici ipak pristupe sadržaju koji prikazuje ek.

Što kaže Vrhovni sud?

Presudom 6:3, konzervativna većina Vrhovnog suda zaključila je da zahtjev za provjerom dobi ne krši Prvi amandman (slobodu govora) jer je riječ o prava odraslih, dok država ima legitimno pravo zaštititi djecu od štetnog sadržaja. Sud je primijenio tzv. "srednji stupanj nadzora", ocijenivši da je zakon razmjerno sredstvo za postizanje važnog cilja.

U izdvojenom mišljenju, tri liberalne sutkinje (Kagan, Sotomayor, Jackson) upozorile su da zakon ipak može nepotrebno ograničiti pristup odraslih zaštićenom sadržaju i narušiti privatnost, te da bi država trebala tražiti manje restriktivna rješenja.

Argumenti za i protiv

Podrška zakonu:

Teksas i druge države tvrde da je tehnološki napredak omogućio jednostavnu i sigurnu provjeru dobi, slično kao pri ulasku u fizičke trgovine za odrasle.

Zakon je odgovor na sve veću dostupnost pornografije maloljetnicima putem pametnih telefona i interneta.

Protivnici zakona:

Udruženja industrije za odrasle (Free Speech Coalition) i branitelji slobode govora tvrde da zakon stvara "hladni učinak" (chilling effect) na slobodu izražavanja i privatnost odraslih, jer mnogi neće željeti dijeliti osobne podatke zbog straha od nadzora ili krađe identiteta na porno stranicama. Širi kontekst

Slične zakone donijelo je ili najavilo više od 20 američkih saveznih država. Najveće pornografske platforme, poput Pornhuba, već su povukle svoje usluge iz nekih država zbog tehničkih i pravnih prepreka. Odluka Vrhovnog suda sada otvara put za provedbu sličnih zakona diljem SAD-a i potencijalno mijenja standarde slobode govora na internetu.

Ova odluka označava zaokret u odnosu na prijašnje presude Vrhovnog suda iz 1990-ih i 2000-ih, kada su srušene savezne zabrane pristupa pornografiji na internetu zbog preširokog ograničavanja slobode govora. Sada sud smatra da je provjera dobi razumno i dopušteno ograničenje u interesu zaštite djece.

Stručnjaci se slažu da bi trebalo ograničiti pristup pornografije mlađima od 18, međutim napominju da će to neminovno dovesti do pada pristupa tim stranicama od strane odraslih jer možda i većina neće htjeti dati privatne podatke kako bi dokazali da su punoljetni. Ovdje je očito prevagnulo pravo da maloljetnici budu zaštićeni od prava da stariji imaju neograničen pristup pornografskim sadržajima. 

Koliko ljudi gleda pornografiju?

Prema najnovijim podacima iz 2024. i 2025. godine, pornografiju konzumira stotine milijuna, pa i više od milijardu ljudi diljem svijeta. Najveći portali za odrasle, poput Pornhuba, bilježe više od 42 milijarde posjeta godišnje, što znači da se svakog dana ostvari više od 115 milijuna posjeta – više nego što imaju mnoge društvene mreže ili informativni portali.

Procjenjuje se da 4% svih internetskih stranica danas sadrži pornografski sadržaj, a industrija za odrasle godišnje ostvaruje prihod veći od 182 milijarde dolara. Pornografija je, prema broju korisnika i novcu koji se u njoj okreće, jedan od najjačih digitalnih biznisa današnjice.

Tko gleda pornografiju?

Muškarci su i dalje najbrojnija publika, ali razlike među spolovima se smanjuju. Istraživanja u razvijenim zemljama pokazuju da je između 46% i 74% muškaraca i 16% do 41% žena barem jednom u životu gledalo pornografski sadržaj. Redovitost je još izraženija kod muškaraca: oko 50% njih priznaje da gleda pornografiju barem jednom tjedno, dok je kod žena taj udio oko 35%.

Među mladima, brojke su još veće. Prema istraživanjima, 64% mladića i 51% djevojaka u dobi od 15 do 24 godine redovito konzumira sadržaje za odrasle. Prvi kontakt s pornografijom događa se sve ranije – prosječna dob prvog izlaganja je između 11 i 13 godina.

Regionalne razlike i trendovi

Pornografija je globalni fenomen, ali postoje razlike među kontinentima i kulturama. Najveća konzumacija bilježi se u Sjevernoj Americi i Europi, dok su Azija i Latinska Amerika u velikom porastu. U zemljama s restriktivnim zakonima o seksualnosti, poput nekih država Bliskog istoka, pristup pornografiji je službeno zabranjen, ali korisnici pronalaze načine zaobilaženja blokada.

Zanimljivo je da i zemlje s najstrožim zakonima, poput Irana ili Saudijske Arabije, bilježe milijune posjeta na stranicama za odrasle putem VPN-a i drugih alata za anonimnost.

Na temelju najnovijih članaka i znanstvenih analiza s vodećih portala za psihologiju i zdravlje – kao što su Psychology Today, Verywell Mind, Psych Central, CDC i PubMed – donosimo pregled što stručnjaci zaključuju o utjecaju pornografije na maloljetnike.

Prema novom izvještaju Psychology Today, većina tinejdžera – i dječaka i djevojčica – danas redovito gleda pornografiju, često čak i tijekom školskih sati. Prosječna dob prvog izlaganja pornografiji pala je na 11–13 godina. Razlog tome je digitalizacija i lakoća pristupa: sadržaji su dostupni besplatno, bez provjere dobi, na tisućama platformi.
Stručnjaci ističu da mozak djece i adolescenata nije spreman za intenzivne podražaje koje pruža pornografija. Izloženost, osobito nasilnoj pornografiji, može biti traumatična i dovesti do šoka, anksioznosti i stresnih reakcija. Kod dijela mladih razvija se i ovisnički obrazac ponašanja: pornografija postaje glavni izvor uzbuđenja, što može uzrokovati desenzitizaciju, smanjenu osjetljivost na stvarne odnose i probleme s kontrolom nagona.

Seksualna disfunkcija i problemi u odnosima
Višestruka istraživanja pokazuju da redovita konzumacija pornografije kod adolescenata može uzrokovati seksualne disfunkcije, poput erektilne disfunkcije ili nemogućnosti postizanja uzbuđenja u stvarnim odnosima. Ovi problemi često se nastavljaju i u odrasloj dobi.

Izobličavanje slike o seksu i odnosima
Pornografija često prikazuje nerealne, nasilne ili ponižavajuće seksualne radnje. Djeca i mladi, bez razvijenih kritičkih filtera, mogu te obrasce doživjeti kao normu, što vodi do pogrešnih očekivanja, smanjenja empatije i povećanja rizičnih ponašanja. PubMed i CDC upozoravaju na povezanost između gledanja nasilne pornografije i povećanja seksualnog nasilja, agresije i diskriminatornog ponašanja među adolescentima.

Mentalno zdravlje i emocionalne posljedice
Studije navode da tinejdžeri koji često gledaju pornografiju češće pate od depresije, anksioznosti, niskog samopouzdanja i osjećaja krivnje. Problematična upotreba pornografije povezana je s izolacijom, smanjenjem socijalnih vještina i poteškoćama u stvaranju zdravih veza.

Rizična ponašanja i društveni utjecaj

Istraživanja CDC-a i PubMed-a pokazuju da izloženost pornografiji povećava vjerojatnost rizičnih seksualnih ponašanja: raniji ulazak u spolne odnose, nezaštićeni seks, promiskuitet i povećan rizik od seksualnog nasilja. Posebno su ranjive skupine mladih koje nemaju pristup kvalitetnoj seksualnoj edukaciji ili dolaze iz disfunkcionalnih obitelji.

Komunikacija, komunikacija i - komunikacija

Stručnjaci naglašavaju važnost prevencije i edukacije. Otvorena komunikacija roditelja i djece, kvalitetna seksualna edukacija u školama te stroža provjera dobi na internetskim platformama ključni su za smanjenje rizika. Psiholozi ističu da je mladima potrebna podrška, razumijevanje i sigurno okruženje za razgovor o seksualnosti i internetu.

U digitalnom dobu, gdje su informacije o seksu dostupne na svakom koraku, pitanje tko bi trebao biti glavni izvor znanja za maloljetnike postaje važnije nego ikada. Stručnjaci iz područja psihologije, medicine i obrazovanja slažu se: najpouzdaniji izvori informacija o seksualnosti za mlade trebaju biti roditelji, škola i zdravstveni djelatnici.

Roditelji su, prema brojnim istraživanjima, prvi i najvažniji izvor informacija o seksualnosti. Otvorena i iskrena komunikacija u obitelji dokazano smanjuje rizična ponašanja mladih, odgađa stupanje u seksualne odnose i povećava upotrebu zaštite. Djeca koja imaju podršku roditelja lakše razvijaju zdrave stavove o tijelu, odnosima i granicama.

Škola ima ključnu ulogu u pružanju stručnih, znanstveno utemeljenih i inkluzivnih informacija o seksualnosti, zdravlju i odnosima. Kvalitetni školski programi, koje provode nastavnici i školski psiholozi, dopunjuju roditeljski odgoj i omogućuju svim mladima pristup istinitim i provjerenim informacijama.

Zdravstveni djelatnici – školske sestre, liječnici i psiholozi – važan su izvor podrške, osobito kad mladi imaju pitanja ili probleme koje ne žele podijeliti s roditeljima ili nastavnicima. Stručnjaci mogu pružiti točne informacije o kontracepciji, spolno prenosivim bolestima i zaštiti zdravlja.

S druge strane, internet, društvene mreže i vršnjaci često su izvor netočnih, nepotpunih ili štetnih informacija. Istraživanja pokazuju da mladi koji se oslanjaju na te izvore češće upadaju u rizična ponašanja i imaju nerealna očekivanja o seksu.

Zato stručnjaci poručuju: najbolji rezultati postižu se kroz suradnju roditelja, škole i zdravstvenih djelatnika. Otvoren dijalog, kvalitetna edukacija i dostupnost stručnjaka ključ su zdravog i sigurnog odrastanja u suvremenom društvu. No, konzervativne strukture u hrvatskom društvu i dalje ne dopuštaju da se otvoreno i često razgovara o seksualnosti u školama. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 05:43