Psi kao i ljudi - imaju svoj poseban karakter. I zato, baš kao što promjene u istom primijetimo kod prijatelja, iste ne smijemo zanemariti kod svojih kućnih ljubimaca. Strah kod inače plašljivog psa neće nas iznenaditi, jer mu je "prirodan", no ako vaš razigran i ekstrovertiran pas odjednom postane preplašen, uznemiren ili nemiran, njegovo ponašanje moglo bi ukazivati na neki ozbiljniji problem. Također - valja obratiti pažnju i na njihove navike, pas koji je velika "papalica" i jede što stigne, ako krene s odbijanjem hrane - moguće je da ima određen zdravstveni problem.
Na primjer, pas koji osjeća bol može postati agresivniji ili razdražljiv, dok pas s problemima sa štitnjačom može postati letargičan i povučen, piše Vet explain pets.
Promjene u ponašanju psa često su jedan od prvih znakova zdravstvenog poremećaja. Bol aktivira stresne i obrambene mehanizme, što može rezultirati povećanom razdražljivošću, reaktivnošću ili agresivnim ponašanjem, čak i kod inače mirnih životinja. Takve promjene nisu povezane s "lošim ponašanjem", već predstavljaju odgovor organizma na nelagodu ili bolni podražaj.
Razlozi za poremećaje u ponašanju
Ne temelji se svaka promjena u ponašanju na istim uzrocima. Nije ih uvijek moguće jasno razvrstati jer se tjelesni, emocionalni i naučeni čimbenici često isprepliću ili su međusobno uvjetovani.
Neki psi na prvi pogled djeluju kao da imaju loše manire - primjerice kada se penju na namještaj, pretjerano laju ili stalno skaču na ljude - što se često pripisuje nedostatku odgoja i treninga. Međutim, takvo ponašanje može biti varljivo jer može proizaći i iz unutarnjeg stresa ili preopterećenosti. S druge strane, postoje psi koji pokazuju probleme u ponašanju iako su tjelesno zdravi - pretjerano reagiraju na podražaje, djeluju anksiozno, razdražljivo ili preplavljeno, piše dogbible.
Takvi su psi često emocionalno opterećeni, primjerice zbog loših iskustava ili nedostatne socijalizacije. U tim slučajevima pomaže ciljani bihevioralni trening, koji nije usmjeren na poslušnost, već na smanjenje stresa i jačanje emocionalne stabilnosti - u nekim situacijama i uz potporu medikamentozne terapije.
Situacija postaje osobito složena kada se tjelesni i emocionalni stres kombiniraju. Kod nekih pasa dugotrajni emocionalni stres može dovesti i do tjelesnih tegoba, dok se kod drugih izražene promjene u ponašanju javljaju tek nakon pojave tjelesne bolesti, poput boli, kronične nelagode ili hormonske neravnoteže. U oba slučaja potreban je holistički pristup, u kojem se medicinsko liječenje i bihevioralna terapija međusobno nadopunjuju. Važno je ozbiljno shvatiti čak i naizgled blage zdravstvene probleme, jer oni mogu imati značajan utjecaj na ponašanje.
Na kraju, postoje i situacije u kojima ponašanje psa znatno odstupa od uobičajenog, primjerice kod neuroloških bolesti. Ako životinja pokazuje reakcije koje ne pripadaju prirodnom repertoaru psećeg ponašanja ili djeluju neobjašnjivo i neuobičajeno, nužna je temeljita medicinska obrada, osobito s naglaskom na živčani i endokrini sustav, prenosi dogbible.
Bilo da je riječ "samo" o pogreškama u odgoju, emocionalnim uzrocima ili bolesti - ili o kombinaciji svih tih čimbenika - izražene promjene u ponašanju uvijek treba sagledavati diferencirano, kako bi se psu moglo pomoći ciljano i dugoročno.
Hipertireoza kod pasa
S druge strane, endokrini poremećaji, poput bolesti štitnjače (najčešće hipotireoze kod pasa), dovode do smanjenog metabolizma, što se klinički očituje letargijom, smanjenom aktivnošću, povlačenjem i promjenama u socijalnom ponašanju. Takvi psi često pokazuju manjak interesa za igru, šetnje ili interakciju s okolinom.
Hipertireoza kod pasa zahvaća gotovo sve njihove organe. Ako je žlijezda oštećena, mogu se pojaviti različiti simptomi.
Najčešće se javljaju sljedeći simptomi:
Vaš pas je češće nemiran i dahće, gubi na težini unatoč normalnom ili povećanom apetitu. Otkucaji srca su mu ubrzani (tahikardija) te se pojavljuju problemi s gutanjem. Može biti žedan uz pojačano mokrenje (polidipsija i poliurija), te može pokazati promjene u ponašanju (npr. iznenadna agresivnost ili strah). Premda ovo može zvučati čudno, krzno mu može postati čupavo. Također može se često početi gušiti ili povraćati, prenosi Zooplus.
Prva stvar koju većina vlasnika pasa primijeti je da se osobnost njihovih pasa mijenja. Neki psi s hipertireozom iznenada počnu pokazivati agresivno ponašanje. Kasnije, u slučaju tumora, može se napipati i kvržicu u području štitnjače.
Ako pas ‘piški‘ u kući - to ne radi da bi vas iznervirao
Naravno - ukoliko se ne radi o štenetu koje može biti malo vragolasto i još uvijek nije naučilo vršiti nuždu vani. Mokrenje u kući, čak i kod psa koji je besprijekorno naučen obavljati nuždu vani, najčešće je znak zdravstvenog problema, a ne neposlušnosti. Posebno je važno obratiti pozornost ako primijetite da morate češće puniti posudu s vodom, jer pas pije više nego inače.
Općenito, kada pas pije više nego uobičajeno, imat će i pojačanu potrebu za mokrenjem. Veterinari taj sindrom nazivaju "PU/PD" - PU (poliurija) označava pojačano mokrenje, a PD (polidipsija) označava pojačanu žeđ.
Iako u nekim slučajevima može upućivati na ponašajni problem, PU/PD je klasičan simptom brojnih zdravstvenih poremećaja.
Mogući medicinski uzroci
Cushingova bolest (hiperadrenokorticizam)
Cushingova bolest je endokrini poremećaj kod kojeg dolazi do pojačanog lučenja kortizola. To uzrokuje povećan unos vode i učestalo mokrenje, obično bez poremećaja bubrežne funkcije. U mnogim slučajevima psi imaju i pojačan apetit.
Neki psi s Cushingovim sindromom pokazuju i promjene u ponašanju, poput razdražljivosti i letargije, kao i druge tjelesne znakove, primjerice povećan (viseći) trbuh i prorijeđenu dlaku. Nakon uvođenja odgovarajuće terapije, ovi se problemi povlače, animalwellness.
Bolest bubrega
Bolest bubrega, česta kod sredovječnih i starijih pasa, povezana je s povećanim unosom vode i učestalim mokrenjem. Budući da bubrezi reguliraju ravnotežu tekućina u tijelu, ovi su psi često dehidrirani te piju više kako bi nadoknadili gubitak tekućine.
Mnogi postaju letargični, više spavaju i imaju promjene u apetitu. Kada bubrezi ne funkcioniraju pravilno, toksini koji bi se trebali izlučiti mokraćom ponovno ulaze u krvotok i kruže tijelom. Rutinske krvne pretrage i analiza urina obično su dovoljne za postavljanje dijagnoze.
Šećerna bolest (diabetes mellitus)
Dijabetes također uzrokuje povećan unos vode, učestalo mokrenje i promjene apetita. Letargija može, ali i ne mora biti prisutna u početnoj fazi bolesti. Dijagnoza se postavlja analizom urina na prisutnost glukoze te krvnim testovima koji potvrđuju povišenu razinu šećera u krvi, prenosi animalwellness.
Piometra
Piometra je bolest kod koje se bakterije i gnoj nakupljaju u maternici starijih, nesteriliziranih kuja. Može uzrokovati slične, naizgled nespecifične simptome - pojačano pijenje i mokrenje, smanjen apetit i letargiju. U uznapredovalim slučajevima dolazi do povraćanja, a često i proljeva.
Dijagnoza se lako postavlja rendgenskom snimkom abdomena i krvnim pretragama. Kirurško uklanjanje zaražene maternice spašava život.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....