Kad idući put vidite dugu, sjetit ćete se ovog crtića: za Oscara nominirani ‘Arco‘ je ‘E.T.‘ s putovanjem kroz vrijeme

Dugu više nećemo gledati istim očima nakon divnog francuskog animiranog filma “Arco”, zasluženo nominiranog za Oscara i osobnog favorita u kategoriji animacije. U “Arcu” duga nije samo duga. Ona je trag koji putnici kroz vrijeme ostavljaju iza sebe u letu iz budućnosti u prošlost i natrag, što ima smisla s obzirom na legendu da je duga “most između svjetova”.

Jedan od njih je titularni Arco (glasom Juliano Krue Vald), desetogodišnji dječak iz 30. stoljeća, točnije 2932. godine, daleke i idealističke budućnosti gdje ljudi žive u nebeskim nastanbama nalik botaničkim vrtovima. Djeca u Arcovoj budućnosti ne smiju poletjeti dok ne navrše 12.

No, malac želi vidjeti dinosaure koje tijekom vremenskih putovanja viđaju njegovi roditelji i starija sestra, istražujući povijest Zemlje u znanstvene svrhe dok lete kroz vrijeme i prostor u crvenim odijelima s plaštom u duginim bojama. Znatiželjni dječak jedne noći krade sestrin vremeplovski kostim dok ona i roditelji spavaju u antigravitacijskim komorama.

Međutim, umjesto u eri dinosaura, Arco završi u 2075. godini, sadašnjosti djevojčice Iris (Romy Fay). “Zašto naše vrijeme? Zar nije ono najgore?”, Arco je dočekan pitanjima nakon saznanja da “može ići u bilo koje doba”.  Vizija 2075. još je intrigantnija od 2932. godine u redateljskom prvijencu francuskog stripaša po imenu Ugo Bienvenu koji je napisao scenarij s Felixom de Givryjem (glumio u filmovima “Nešto u zraku” Oliviera Assayasa i “Raj” Mije Hansen-Løve).

Našu ne tako daleku budućnost potresaju požari tako da su predgrađa, poput onog gdje živi Iris, omotana zaštitnom kupolom. Roboti su uključeni u društvo i preuzimaju i ulogu dadilja. Robotica Mikki čuva usamljenu Iris i njezina mlađeg brata dok njihovi roditelji rade u gradu i ukažu se djeci samo kao hologrami.

Ekološke katastrofe, prezaposlenost roditelja... Godina 2075. iz crtića već se, nažalost, ostvaruje, a Bienvenu daje starijim gledateljima materijala za razmišljanje i mozganje o vremensko-prostornom kontinuumu kao u filmovima “Terminator”, “Povratak u budućnost”, “12 majmuna”, “Looper”, “Predodređenje”..., pričajući priču nalik “time travel” (in)verziji “E.T.-ja” s rečenicama tipa da roditelji izgubljenog dječaka Arca “tehnički ne postoje jer on je iz budućnosti”.

Kad Arco aterira u 2075., Iris će ga pronaći slijedeći dugin trag (“Upravo sam vidjela dugu”, usklikne djevojčica), sprijateljiti se s njim i pokušati mu pomoći da se vrati doma. “Arco phone home”? Tako nekako. Iris i Arco traže njegov izgubljeni dijamant, potreban za putovanje kroz vrijeme koje traži i određene vremenske uvjete – “mora istovremeno padati kiša i biti sunčano”.

Dijamanta su se dočepala tri teoretičara zavjere (barem jedan od njih nalikuje Geneu Simmonsu iz grupe Kiss) koji su vidjeli njemu sličnog duginog vremenskog putnika kad su bili klinci i nitko im nije povjerovao. Trojka je isključivo zadužena za dječji “slapstick” humor u inače vrlo ozbiljnom, promišljenom i inteligentnom animiranom SF filmu u kojem je fokus na odnosu Arca i Iris.

Njihova povezanost je snažna i potiče emocije u nizu “sense of wonder” scena imaginativne vizualnosti u stilu japanskih animacija, od legendarnog Hayaoa Miyazakija (“Ponyo na litici kraj mora”) do ostvarenja kao što su “The Girl Who Leapt Through Time” i “Mirai” Mamorua Hosode te “Suzume” Makota Shinkaija, ali i francuskih animiranih prvaka poput Renéa Lalouxa (“The Time Masters”).

Bienvenu daje impresivan pogled na futurističke učionice s robotskim profesorima koji zahvaljujući naprednoj “virtual reality” tehnologiji prebacuju učenike među planete, a roboti nisu dehumanizirani i Mikki u gorkoslatkoj završnici postaje svojevrsni Terminator iz “T2” i “T3”. Scene letenja, tj. putovanja kroz vrijeme posebno su čudesne.

Vremenski putnici se pretapaju u dugu padajući s neba iz budućnosti u prošlost uz trag duginih iskri. Boje su vedre, simbolizirajući optimizam i nadu u svjetliju budućnost u animiranom filmu koji se trajno urezuje u sjećanje i do 2075. će zasigurno postati klasik. Kad idući put vidite dugu, sjetit ćete se “Arca”. **** ⅔