Jeste li jutros primijetili da je sat ‘preskočio‘ jedan sat unaprijed? Noćas smo prešli na ljetno računanje vremena, što znači da smo s 02:00 prešli direktno na 03:00. Iako to znači da smo izgubili jedan sat sna, donosi i jednu pozitivnu stvar – dani će sada biti duži, a mrak će padati kasnije!
Pomicanje sata dvaput godišnje mnogima je postala rutina, no jeste li se ikada zapitali zašto to radimo, kako je sve počelo i kakve posljedice ima na naše tijelo i svakodnevni život?
Zašto uopće pomičemo sat?
Ideja o pomicanju sata seže još u 18. stoljeće kada je Benjamin Franklin predložio da ljudi ranije ustaju kako bi bolje iskoristili dnevnu svjetlost i smanjili potrošnju svijeća. No, pomicanje sata kakvo danas poznajemo uvedeno je tijekom Prvog svjetskog rata kako bi se smanjila potrošnja energije.
Cilj ljetnog računanja vremena je da se ljudi više koriste prirodnim svjetlom u večernjim satima, što može smanjiti potrebu za umjetnom rasvjetom i potrošnju energije. No, u modernom dobu pitanje je koliko je ta ušteda zapravo značajna.
Utjecaj na zdravlje
Iako se čini da pomicanje sata za samo jedan sat ne bi trebalo značiti mnogo, naš unutarnji biološki sat (cirkadijalni ritam) osjetljiv je na takve promjene. Pogotovo sada, kada gubimo jedan sat sna, mnogi mogu osjetiti simptome poput:
Umora i pospanosti tijekom prvih nekoliko dana, problema s koncentracijom na poslu ili u školi, nesanice ili težeg uspavljivanja te većeg rizika od prometnih nesreća zbog umora vozača
Znanstvenici su čak utvrdili da u prvom tjednu nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste broj srčanih udara i moždanih udara, vjerojatno zbog stresa koji nagle promjene u snu mogu izazvati kod osjetljivih osoba. Dobra vijest je da se većina ljudi prilagodi u roku od nekoliko dana do tjedan dana.
Štedimo li stvarno struju?
Jedan od glavnih razloga uvođenja ljetnog računanja vremena bila je ušteda energije, jer se očekivalo da će ljudi duže koristiti prirodno svjetlo. No, istraživanja pokazuju da uštede nisu tako velike kako se nekad mislilo.
Iako se može smanjiti potrošnja električne energije za rasvjetu, porast potrošnje klima uređaja u toplim krajevima može poništiti te uštede. Također, ujutro će duže biti mrak, pa će ljudi u tom razdoblju više koristiti umjetnu rasvjetu. U konačnici, efekti na energetsku potrošnju ovise o klimi, načinu života i radnim navikama stanovništva.
Ukidanje pomicanje sata
Već nekoliko godina raspravlja se o tome treba li ukinuti sezonsko pomicanje sata. Europska unija je 2019. donijela odluku o ukidanju, ali svaka država članica mora sama odlučiti hoće li ostati na ljetnom ili zimskom vremenu. Zbog pandemije i drugih političkih pitanja, odluka još nije provedena.
Neke zemlje, poput Turske i Rusije, već su prestale mijenjati sat i ostale na jednom računanju vremena tijekom cijele godine. Hoće li ostatak Europe i svijeta uskoro slijediti njihov primjer, ostaje za vidjeti.
Kako se lakše prilagoditi na pomicanje sata?
Ako se osjećate umorno nakon promjene vremena, evo nekoliko savjeta kako olakšati prilagodbu:
Večer prije ranije idite na spavanje – iako je sat “preskočio”, barem možete pokušati nadoknaditi taj izgubljeni san. Provodite više vremena na dnevnom svjetlu – to pomaže tijelu da se brže prilagodi novom ritmu. Izbjegavajte kofein i tešku hranu kasno navečer – kako biste lakše zaspali i bolje se naspavali. Postepeno prilagodite svoju rutinu – ako možete, pomičite vrijeme odlaska na spavanje i buđenja za 15-30 minuta nekoliko dana prije promjene sata.
Pomicanje sata unaprijed donosi duže sunčane večeri, ali i privremene izazove poput umora i poremećenog sna. I dok se mnogi raduju duljim danima, sve je više rasprava o tome je li ova praksa još uvijek korisna ili bi je trebalo ukinuti. Bilo kako bilo, nadamo se da ste jutros uspjeli naći malo više energije – i ne zaboravite, dani će od sada biti sve duži!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....