Ljeto puno kulture, pogledajte popis najzanimljivijih događanja.

SPLIT

Likovni dijalog dvojice majstora pejzaža

Na izložbi su zastupljena odabrana djela s temama krajolika i sakralnim prizorima, a kustos je Marin Ivanović

Izložba “Dijalozi” akademskih slikara Tihomira Lončara i Mladena Ivešića otvorena je u Sveučilišnoj galeriji u Splitu, a posjetitelji će do 13. kolovoza imati priliku razgledati radove dvojice autora koje povezuje izrazita sklonost pejzažnom slikarstvu i promišljanju prostora kao nositelja identiteta.

Izložbu je otvorio rektor Sveučilišta u Splitu akademik Dragan Ljutić, dok je njezin kustos Marin Ivanović.

Djela dvojice umjetnika iz različitih dijelova hrvatskog kulturnog prostora, kontinentalnog sjevera i mediteranskog juga, susreću se u zajedničkom promišljanju krajolika, svjetla i prostora.

Tihomir Lončar (1953.), jedan od istaknutijih hrvatskih pejzažista, poznat je po snažnom kolorizmu i mediteranskim motivima, zbog kojih ga likovna kritika često naziva “najmediteranskijim kontinentalnim slikarom”. Na izložbi su predstavljeni odabrani radovi s motivima krajolika i sakralnih prizora koji svjedoče o njegovu višedesetljetnom umjetničkom stvaralaštvu.

S druge strane, Mladen Ivešić (1980.), izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, predstavlja ciklus “Mjesto određenja”, u kojemu motive rodnog bosanskog krajolika povezuje s pejzažima Pelješca, delte Neretve i jadranskih otoka. Izložba uspostavlja vizualni dijalog dvojice slikara različitih generacija, ali srodnih umjetničkih senzibiliteta. Premda dolaze iz različitih sredina i pripadaju različitim generacijama, njihova djela povezuju ljubav prema pejzažu, izražajan kolorit i osobni odnos prema prostoru koji oblikuje umjetnički izraz.

Tihomir Lončar diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vasilija Josipa Jordana, a tijekom bogate karijere ostvario je brojne samostalne i skupne izložbe te izradio niz sakralnih djela, među kojima se ističu freske i vitraji u bazilici sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu.

Ivešić je diplomirao i doktorirao na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, gdje je sada izvanredni profesor. Autor je brojnih javnih umjetničkih djela, stručnih knjiga i više od dvjesto skupnih te dvadesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Ljetno radno vrijeme Sveučilišne galerije: radnim danima od 23. do 31. srpnja od 9 do 12 i od 17 do 20, a od 3. kolovoza od 9 do 13 sati.

Premda dolaze iz različitih sredina i pripadaju različitim generacijama, njihova djela povezuju ljubav prema pejzažu, izražajan kolorit i osobni odnos prema prostoru koji oblikuje umjetnički izraz.

 

 

PROJEKT ŠIBENSKOG HNK ‘ARSENOV FERAL’ STIGAO U LORU

Splićani proslavili Arsenov rođendan uz pjesme i anegdote

U karijeri glumca postoje večeri koje se pamte, a ovo je upravo takva večer. Puno publike, puno emocija... Lora je bila prepuna ljudi, među kojima su bili oni koji godinama poznaju i vole Arsenovo djelo, ali i oni koji ga tek otkrivaju. Upravo je to najveća vrijednost ‘Arsenova ferala’ – rekao je Jakov Bilić, ravnatelj šibenskog kazališta

Prepuna ljetna pozornica Teatra uz more u Lori, topla ljetna večer i stihovi koji su obilježili generacije. Split je na najljepši mogući način proslavio rođendan jednog od najvećih hrvatskih kantautora, pjesnika i skladatelja Arsena Dedića. Publika je do posljednjeg mjesta ispunila gledalište i dugotrajnim pljeskom ispratila “Arsenov feral”, projekt Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku koji već šest godina čuva uspomenu na velikog umjetnika.

Program je donio izbor Arsenovih pjesama, stihova i glazbe u izvedbi ansambla HNK Šibenik, a posebne emocije publici su prenijeli glumica i pjevačica Uršula Najev te glumac Vedran Mlikota, koji je ovoga puta nastupio zajedno sa svojim nećakom, mladim splitskim gitaristom Matejem Šušićem, koji ima samo 14 godina.

S publikom je podijelio nekoliko anegdota o Arsenu Dediću, izazvavši salve smijeha.

Prisjetio se kako ga je godinama nagovarao da dođe nastupiti na Glumački festival u Zagvozdu. Kada je Arsen napokon pristao, Mlikota je po njega otišao u Šibenik.

– Rekao mi je: “Doći ću, ali vodim još nekoliko ljudi.” Pomislio sam da će ih biti dvoje ili troje. Kad ono – Kemo, odnosno Kemal Monteno, klapa Maslina... Na kraju ih je došlo čak šesnaest – ispričao je Mlikota, na oduševljenje publike.

Još veći smijeh izazvala je priča o tome kako je Arsen saznao da pokraj Zagvozda postoji zaseok koji se zove Dedići.

Još jedan Arsen Dedić

– Od tada me stalno zvao: “Rođo!” Jednom sam ga odlučio iznenaditi pa sam ga upoznao s čovjekom koji se predstavio: “Arsen Dedić.” Arsen ga je samo pogledao i mrtav ozbiljan rekao: “Daj osobnu.” Nije mogao vjerovati da u Hrvatskoj doista postoji još jedan Arsen Dedić, i to baš pokraj Zagvozda – ispričao je Mlikota, ponovno izmamivši gromoglasan pljesak i smijeh prepune Lore.

Recitirao je i čuvenu Ines, ali je zamolio publiku da to nikome ne kaže. Naljutit će se, kaže, Rade Šerbedžija.

– Sve će mi po spisku...

Jedan od najupečatljivijih trenutaka večeri bila je izvedba “Odlaska”, uglazbljene pjesme Tina Ujevića, kojega je Arsen smatrao svojim najboljim hrvatskim pjesnikom. Upravo je njegova glazba stihovima “Tamo, tamo da putujem...” dala novi život i pretvorila ih u jednu od najvoljenijih pjesama hrvatske glazbene baštine.

Ravnatelj HNK u Šibeniku Jakov Bilić nije skrivao zadovoljstvo atmosferom koju je stvorila brojna publika.

– U karijeri glumca postoje večeri koje se pamte, a ovo je upravo takva večer. Puno publike, puno emocija... Lora je bila prepuna ljudi, među kojima su bili oni koji godinama poznaju i vole Arsenovo djelo, ali i oni koji ga tek otkrivaju. Upravo je to najveća vrijednost “Arsenova ferala” – rekao je Bilić.

Vedran Mlikota istaknuo je kako mu je bila posebna čast nastupiti upravo na Arsenov rođendan.

– Bilo mi je veliko zadovoljstvo nastupiti na Arsenov rođendan jer je ovo prava pučka svečanost poezije, Arsenova intelekta, satire, duhovitosti i svega onoga što je ostavio iza sebe. Njegovo djelo zaslužuje živjeti među ljudima – kazao je Mlikota.

Posebno emotivna bila je Uršula Najev, koja je istaknula kako se Arsenova ostavština najbolje slavi upravo ovakvim susretima.

– Nema boljeg načina proslaviti rođendan ovako divnog umjetnika nego okupiti se, pjevati njegove pjesme, govoriti njegove stihove i slušati anegdote iz njegova života. Zato me uopće ne čudi što “Arsenov feral” traje toliko godina i što iznova okuplja publiku – rekla je Najev.

Dugotrajan pljesak kojim je publika ispratila izvođače još je jednom potvrdio koliko Arsen Dedić nedostaje hrvatskoj kulturnoj sceni, ali i koliko snažno njegovo djelo i dalje živi među ljudima svih generacija. Svi koji su propustili sinoćnju izvedbu ili je žele ponovno doživjeti neće dugo čekati. Organizatori su već najavili novi “Arsenov feral”, koji će se u Split vratiti 13. listopada u 20 sati u dvorani Lora, u organizaciji Teatra uz more.

Bilo mi je veliko zadovoljstvo nastupiti na Arsenov rođendan jer je ovo prava pučka svečanost poezije, Arsenova intelekta, satire, duhovitosti i svega onoga što je ostavio iza sebe. Njegovo djelo zaslužuje živjeti među ljudima – kazao je Mlikota

 

72. SPLITSKO LJETO

’Lisica’, ‘Herscht 07769’,

’Nikola Šubić Zrinjski’...

Temeljeći se na povijesnom događaju iz 16. stoljeća, kada su junačkom smrću Nikole Šubića Zrinskog i njegove posade spriječeni osmanski planovi pohoda na Beč, opera Ivana pl. Zajca je prerasla granice samog opernog naslova.

Na pozornici u Dujmovači 39. i 31. srpnja te 1. kolovoza od 20 sati na programu su izvedbe ovogodišnje središnje dramske premijere Splitskog ljeta, “Herscht 07769”. Predstavu režira renomirani hrvatski redatelj Ivica Buljan, a nastala je prema romanu Lászla Krasznahorkaija, jednog od najznačajnijih suvremenih europskih autora.

Roman “Herscht 07769” donosi sugestivnu i uznemirujuću, ali i začudno lucidnu viziju Europe kakvu živimo danas – prostora obilježenog društvenom nestabilnošću na svim razinama. Radnja je smještena u imaginarni njemački gradić, no ono što se ondje odvija lako se prepoznaje u nasumičnim sredinama diljem Europe.

Pasivnost i izoliranost

U središtu je mladić Florian Herscht, čija pasivnost i izoliranost dolaze u doticaj s radikaliziranim okruženjem, dok se oko njega postupno gradi atmosfera prijetnje i ideološke napetosti. Brišući granice između stvarnosti i unutarnjeg svijeta likova, “Herscht 07769” otvara prostor za snažno i slojevito kazališno čitanje. U foyeru HNK Split 2. kolovoza u 20 sati održat će se okrugli stol o drami “Herscht 07769”.

Na Peristilu je 30. srpnja u 21 sat na programu opera “Nabucco” Giuseppea Verdija. Glazbeno-scenska produkcija rađena isključivo za otvorenu pozornicu na carskom trgu pred splitskom katedralom, vraća se na program Splitskog ljeta pod ravnanjem maestra Mikhaila Sinkevicha.

Po mnogima, upravo s “Nabuccom” opera postaje umjetnost bliska i najširim slojevima publike, a može se reći i da njezino izvođenje nema prikladnije pozornice od splitskog Peristila. Verdi je “Nabucca” skladao s tek 28 godina, a to je djelo označilo njegovu istinsku životnu i profesionalnu prekretnicu.

O njegovoj važnosti svjedoče i riječi koje je uputio izdavaču Giuliju Ricordiju: “S ovom je operom počela moja karijera”. Nakon neuspjeha prvih dviju opera i niza osobnih tragedija, gubitka dvoje djece i supruge, mladi se Verdi našao u dubokoj životnoj i stvaralačkoj krizi. Upravo tada, na narudžbu milanske Scale, nastaje “Nabucco”, djelo koje ga je lansiralo među najveće skladatelje operne povijesti.

Izgnanstvo, sjećanje...

U ambijentu Vile Dalmacije 3. i 4. kolovoza od 20 sati na programu je drama “Lisica” Dubravke Ugrešić. Redatelj Ivica Buljan, u suradnji s glumačkim velikanima Zlatkom Burićem i Snježanom Sinovčić Šiškov, donosi adaptaciju romana “Lisica”, esejsko-fragmentarne proze o izgnanstvu, sjećanju, pripadanju i subverzivnoj moći priče.

“Lisica” je kazališni lecture-performance, mozaik istina, anegdota, eseja i fikcionalnih iskliznuća u kojem se briše granica između autora, lika i glumca. U središtu predstave nije događaj, nego govor, memorija i otpor. Zlatko Burić i Snježana Sinovčić Šiškov vode gledatelje kroz pripovjedne labirinte s nježnošću, ironijom i iskustvom onih koji su i sami prošli geografske i duhovne dijaspore. Dubravka Ugrešić u “Lisici” piše o umjetnosti i laži, o emigraciji i identitetu, o autorstvu i progonu, o ženama koje pišu i svjetovima koji ih gase.

Zajčeva opera

Na igralištu Turističko-ugostiteljske škole 5. kolovoza u 21 sat na programu je opera “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca pod ravnanjem maestra Mikhaila Sinkevicha te u režiji Lee Anastazije Fleger. Neprijeporne glazbene vrijednosti i snažan domoljubni naboj osigurali su Zajčevoj operi posebno mjesto među hrvatskim operama. “Postoje opere i postoji ‘Zrinjski’”, rekao je jednom prilikom Boris Papandopulo.

Temeljeći se na povijesnom događaju iz 16. stoljeća, kada su junačkom smrću Nikole Šubića Zrinskog i njegove posade spriječeni osmanski planovi pohoda na Beč, opera je prerasla granice samog opernog naslova. Njezine glazbene i dramaturške vrijednosti neprijeporne su, a djelo je već na praizvedbi doživjelo izniman uspjeh. Poseban ushit izazvali su potresna zakletva sigetskih junaka i poznati zbor “U boj!”.

‘Mrvice sriće‘ i ‘Gluha nota‘

U okviru 72. Splitskog ljeta u programu Gradske knjižnice Marka Marulića 30. srpnja u 20.30 sati u dvorištu Knjižnice Dalmatina (Zagrebačka ulica 4), održat će se predstavljanje pjesničko-likovne zbirke "Mrvice sriće" Joška Armande i Mladena Vulasa.

Duboko emotivni Armandini stihovi tražili su umjetnika sličnog likovnog pisma. Sadržaje, teme i motive Armandinih soneta Mladen Vulas prati skicama, brzim potezima, ekspresijom grafizma dostojnog melodije Armandine splitske čakavske riječi. Moderator je urednik zbirke Vjeko Santrić. Knjiga je objavljenja u Bibliotheci Spalatina Gradske knjižnice Marka Marulića.

Na istoj adresi 4. kolovoza u 20.30 sati na programu je predstavljanje knjige "Gluha nota" Elvisa Bošnjaka (Naklada Oceanmore). U predstavljanju sudjeluju autor i glumac Elvis Bošnjak i knjižničar Gracijano Kalebić.

Maša, Ruskinja i hrvatska glumica, otišla je u posjet Baki i Djedu u ukrajinski grad Černihiv i zaglavila, jer upravo je počela ruska invazija i grad je opkoljen. Redatelj Pacov očekuje je u Splitu na prvim probama predstave "Rat i mir". Ona i njezin stalni scenski partner i fatalni platonski ljubavnik Alen trebaju igrati Natašu Rostovu i Andreja Bolkonskog. Alen kreće po Mašu...

"Gluha nota" Elvisa Bošnjaka roman je o ljubavi, o njezinim manifestacijama i definiciji koja vječito izmiče, o mržnji, žrtvi i herojstvu, o ratu i miru. Ali i o kazalištu i umjetnosti u ratu, o mnogim velikim i trajno aktualnim pitanjima, a još i više o potrazi za odgovorima na njih: mišlju, riječju, djelom i propustom.

 

SUPETAR

OBJAVLJEN PROGRAM 12. BRAČ FILM FESTIVALA KOJI ĆE SE ODVIJATI OD 6. DO 9. KOLOVOZA

Domaće i strane legende stižu u Supetar

Festival ove godine otvara bosanskohercegovačka komedija ‘Paviljon’, film koji je otvorio Sarajevo Film Festival i osvojio publiku diljem regije

Supetar od 6. do 9. kolovoza dvanaestu će godinu zaredom ugostiti regionalne filmske hitove i gostovanja istaknutih domaćih i međunarodnih autora u sklopu Brač film festivala. Festival ove godine otvara bosanskohercegovačka komedija "Paviljon", film koji je otvorio Sarajevo Film Festival i osvojio publiku diljem regije.

Na Brač stižu i njegove zvijezde, legendarni glumci Mirjana Karanović i Zijah Sokolović, koji će publici predstaviti film nakon svečanog otvorenja u četvrtak, 6. kolovoza.

Druga festivalska večer rezervirana je za pobjednika ovogodišnjeg Pula Film Festivala, film "Koke" redatelja Igora Jelinovića koji se okitio Velikom Zlatnom Arenom za najbolji film te još tri Zlatne arene, među kojima i onu za najbolju glavnu glumicu koju je osvojila Snježana Sinovčić Šiškov. Upravo će ona, zajedno s redateljem, predstaviti ovu emotivnu dalmatinsku "dramediju" publici u Supetru.

U subotu, 8. kolovoza u kinu pod zvijezdama prikazivat će se "Yugo Florida", jedan od najhvaljenijih regionalnih filmova posljednjih mjeseci. Nakon ovacija na Sarajevo Film Festivalu i niza festivalskih priznanja, uključujući Srce Sarajeva za najbolju mušku ulogu, ova snažna obiteljska drama donosi priču o ocu i sinu koji nakon godina šutnje pokušavaju pronaći put jedan do drugoga.

‘Gospodar oluje‘ za kraj

Festival će zatvoriti spektakularna akcijska avantura "Gospodar oluje", međunarodna koprodukcija dijelom snimana upravo na otoku Braču. Riječ je o filmu u kojem glavne uloge tumače Goran Bogdan, Sergej Trifunović i brojni međunarodni glumci, a koji se može pohvaliti prikazivanjem u više od 300 američkih kina.

Brač Film Festival i ove godine nastavlja jedan od svojih najpopularnijih jutarnjih programa filmova za djecu i mlade, između kojih valja izdvojiti onaj Arsena Antona Ostojića pod imenom "Kristalni planet", inače dobitnika Specijalne Zlatne arene na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu. Za mališane se nastavlja višegodišnja tradicija programa Moj prvi odlazak u kino s ciljem približavanja sedme umjetnosti od najranije dobi. U dječjem programu naći će se i nagrađivani domaći filmovi za mlade Elvis Škorc (Slovenija) i Vidra (Crna Gora).

Sastavni dio ovogodišnjeg programa je i natjecateljska selekcija kratkometražnih filmova, koja tradicionalno predstavlja nove autore iz regije. Publika će prije svake večernje projekcije imati priliku pogledati po jedan kratki film: "Kao da me nema" redateljice Milice Vujasin, "Tri live" redateljskog dvojca Stefana Koševića i Laure Vuksan, "Čekam na vlak" redatelja Armina Čulića te "Topia" redatelja Andrije Čurovića.

Jedno od najzvučnijih međunarodnih imena ovogodišnjeg izdanja je jedan od najboljih britanskih producenata Graham Broadbent, čiji su filmovi osvojili brojne BAFTA-e i Oscare. Producent hitova "The Banshees of Inisherin", "Three Billboards Outside Ebbing, Missouri", "In Bruges" i "The Best Exotic Marigold Hotel" ponovno dolazi u Supetar gdje će održati masterclass namijenjen mladim filmašima i studentima filmskih akademija.

Festival ove godine otvara bosanskohercegovačka komedija ‘Paviljon‘, film koji je otvorio Sarajevo Film Festival i osvojio publiku diljem regije.

 

VUKOVAR

OD 2. do 5. RUJNA DOMAĆIN VELIKIH PREMIJERNIH NASLOVA

Vukovarski festival slavi 20. obljetnicu

Kao jedno od najznačajnijih i najvažnijih domaćih kulturnih događanja, Vukovarski filmski festival u svoja je puna dva desetljeća postojanja bio domaćin velikih premijernih naslova, prvenstveno iz domaće, ali i međunarodne nezavisne produkcije.

Ove godine festival slavi uistinu veliku obljetnicu – dvadeset godina postojanja – pa su povodom toga organizatori za svoju vjernu, ali i novu publiku pripremili najsvježije filmske dragulje iz svijeta sedme umjetnosti, kako nagrađivana djela s najvećih svjetskih festivala, tako i komercijalna ostvarenja za široku publiku.

Svakako je najupečatljivija vijest ovogodišnjeg izdanja ona da će svečanost otvorenja 20. Vukovarskog filmskog festivala uživo prenositi Hrvatska radiotelevizija, čime će VFF definitivno ući u hrvatsku kulturnu povijest kao tek drugi domaći filmski događaj čije će svečano otvorenje pratiti nacionalna televizijska kuća.

Jačanje kulturnih veza

Posebnost, ali i novost ovogodišnjeg VFF-a svakako predstavlja i uspostava kulturalnih odnosa s dva jaka regionalna festivala. Jedan od njih je Sarajevo Film Festival, najjači filmski festival jugoistočne Europe. Sarajevo i Vukovar već su dugo vremena gradovi prijatelji pa su u duhu tog dugogodišnjeg prijateljstva, ali i protokolarne suradnje između ta dva grada, organizatori oba festivala postigli dogovor o uspostavi posebnog kulturnog partnerstva između ovih filmskih događaja, koji se već dugi niz godina održavaju u ova dva grada.

Cilj suradnje je jačanje kulturnih veza, razmjena filmskih programa, stvaranje novih zajedničkih projekata te međunarodna promocija festivala. Upravo se iz ove ideje izrodio novi programski ciklus “Srce Sarajeva u Vukovaru”, kojim će najjači festival u regiji postati službeni gostujući festival upravo na dvadesetu obljetnicu VFF-a. Drugim riječima, vukovarska će publika imati priliku pogledati odabrane filmove prikazane na Sarajevo Film Festivalu.

O najboljim igranim filmovima – dugometražnim i kratkometražnim – odlučivat će žiri u sastavu austrijske redateljice Sabine Hiebler, čija je dugometražna drama “80 plus” prošle godine pobijedila upravo u Vukovaru; renomiranog domaćeg glumca Gorana Grgića te kreativne dubrovačke filmašice Dore Šarić.

Žiri za dokumentarni film uključuje glumicu Kseniju Pajić, redatelja, glazbenika i scenarista Domagoja Božidara Burića te priznatu novinarku Jelenu Ružić.

 

SOLIN

SOLIN BLUES FESTIVAL

Vrhunska blues imena u jedinstvenom ambijentu

Treće izdanje Solin Summertime Blues Festa vraća se u jedan od najljepših koncertnih ambijenata u Hrvatskoj – čarobni Tusculum. Festival će se održati ovog četvrtka i petka, 30. i 31. srpnja, od 21 sat, a ulaz na sve programe je besplatan.

Već treću godinu zaredom Solin Blues Festival donosi vrhunska blues imena u jedinstveni ambijent antičke Salone. Festival iz godine u godinu raste, okupljajući sve veći broj posjetitelja, izvođača i zaljubljenika u blues. Ove godine ostvario je i važan međunarodni iskorak – u travnju je predstavljen na European Blues Challengeu u Katowicama (Poljska), jednom od najvažnijih europskih blues događanja.

Koncept festivala podijeljen je u dvije tematske večeri, koje predstavljaju dva različita lica bluesa – Acoustic Blues Night i Electric Blues Night. U sklopu Acoustic Blues Night nastupaju Z & C Blue Note Bluest Trio, Lima Wick & Shuttering Bob i Sunnysiders Acoustic.

Tematske večeri

Z & C Blue Note Bluest Trio prepoznatljiv je po intimnim, ali energičnim nastupima u kojima se spajaju autentičan blues zvuk i snažna vokalna interpretacija. Posebno mjesto u njihovu repertoaru zauzimaju pjesme Janis Joplin, čija se energija i emocija savršeno stapaju sa snažnim Žaninim vokalom i Charliejevom gitarom.

Lima Wick & Shuttering Bob je porch blues duo koji izvodi autorske pjesme inspirirane velikanima poput Taja Mahala, Rya Coodera, J. J. Calea i Lightnin’ Hopkinsa, donoseći iskren, sirov i autentičan zvuk američkog juga. Sunnysiders Acoustic nagrađivani je blues bend koji od 2010. godine spaja blues, rock, soul i američku roots glazbu. Objavili su pet studijskih albuma, a njihov album “The Bridges” uvršten je među Top 200 Contemporary Blues Albums prema ljestvici Roots Music Report.

U sklopu Electric Blues Night nastupaju Harpoon Blues Band i Greg Black & The Bad Notion. Vrlo popularan peteročlani sastav iskusnih splitskih glazbenika, Harpoon Blues Band, osnovan je još 2007. godine. Njihov glazbeni izričaj temelji se na Chicago bluesu, country bluesu, West Coast bluesu, swingu i blues rocku. Česti su gosti svih velikih blues festivala u Hrvatskoj, a i šire, te imati njih kao izvođače jamči vrhunsku večer i zabavu.

Greg Black & The Bad Notion slovenski je blues-rock trio koji spaja sirovu energiju, virtuoznost i snažan autorski izraz, te trenutno imaju strelovit uspon na europskoj blues sceni. Inspiraciju pronalaze u velikanima poput Jimija Hendrixa, Led Zeppelina i Santane, stvarajući moderan i moćan zvuk prožet bluesom, funkom i jazzom.

Strelovit uspon

Nedavno su izdali autorski album “Brewing my Storm”, pa će ovo ujedno biti i promocija tog albuma.

– Dva dana vrhunskog bluesa, jedinstven ambijent antičke Salone, te besplatan ulaz stvaraju savršenu priliku da kraj srpnja provedete uz izvrsnu glazbu. Festival se održava u sklopu 31. Solinskog kulturnog ljeta, stoga ne propustite istražiti i ostali bogat program u kojem će svatko pronaći nešto za sebe – poručio je umjetnički direktor i idejni začetnik festivala Dragan Kotarac.

 

TROGIR

TROGIRSKO KULTURNO LJETO

30. 7. u 21 sat – Koncert Bajaga, kula Kamerlengo

31. 7. u 20 sati – Ljetni karneval, Riva

31. 7. u 21 sat – Ribarska fešta Arbanija, Marko Pecotić & Silvija Dvornik

1. 8 u 21 sat – Vokalni ansambl "Sv. Blaž", "Opera Selecta", gala koncert, kula Kamerlengo

1. 8. u 21 sat – Leta, Mo i Dado, koncert, Drvenik Veliki, Antić

2. 8. u 21 sat – Projekcija filma iznenađenja, Drvenik Veliki, Brce

3. 8. u 21 sat – "Od Hrvatskog kraljevstva do Lijepe naše", glazbeno-scenska večer, Knežev dvor

4. 8. u 20 sati – "Pocahontas", predstava za djecu, park Malarija

5. 8. u 8 sati – Promenadni nastup Narodne glazbe Trogir

5. 8. u 8 sati – Kazimir Meštrović: "Kako je bilo i još uvijek je", izložba fotografija, Drvenik Veliki, Mala kala

 

ŠIBENIK

‘Kipar i njegov kamen‘

U subotu, 1. kolovoza, u galeriji "Sv. Nikola Tavelić" unutar Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova "Civitas Sacra" u Šibeniku, otvara se izložba akademskog kipara Nicka Kačića pod nazivom "Kipar i njegov kamen".

Nick Kačić, hrvatski kipar koji od 1980. živi i stvara u Americi, predstavlja se šibenskoj publici opusom koji spaja višegeneracijsku dalmatinsku tradiciju klesarstva s modernim umjetničkim izrazom. Kao sedma generacija obitelji klesara, Kačić svojim djelima odaje počast stoljetnom zanatu, istovremeno ga obogaćujući suvremenim pristupom. Njegova obitelj originalno dolazi iz Brista, u davnoj prošlosti se odselila na Brač gdje su imali svoj kamenolom "Kačić i sinovi" do 1945., kad su protjerani s Brača te su se doselili u Trogir.

Posebno mjesto na izložbi zauzimaju skulpture namijenjene kao nagrade na festivalima: "Oko Didino" – nagrada Croatian International Film Festivala i "Šansonijerka" – nagrada Festivala dalmatinske šansone u Šibeniku. Ove skulpture simboliziraju snažnu povezanost umjetnika s rodnim krajem i kulturnim događanjima u Dalmaciji.

Kačićevi radovi izlagani su na prestižnim svjetskim lokacijama, uključujući Salon d‘Automne u Parizu, London Biennale, Veneciju, Milano, New York, Philadelphiju i Kairo, a uskoro ga očekuje i sudjelovanje na Biennaleu 2027. u Firenci.

Izložba u Šibeniku može se razgledati do 22. kolovoza.

 

ZADAR

IZLOŽBA U PROVIDUROVOJ PALAČI U ZADRU

‘Tragovi vremena‘

Izložba nije samo pregled restauriranih i doniranih umjetnina i namještaja. Ona je poziv na susret s prošlošću, na prepoznavanje vrijednosti donacija koje su obogatile muzejske zbirke te na promišljanje o ulozi svakoga od nas u očuvanju zajedničke memorije.

Odjel Muzej grada Zadra Narodnog muzeja Zadar javnosti predstavlja novu izložbu pod nazivom "Tragovi vremena – Restaurirane i donirane umjetnine kao čuvari zadarske memorije". Izložba se ovoga četvrtka otvara na drugom katu Providurove palače, a moći će se razgledati do studenoga ove godine.

Postoje predmeti koji posjeduju gotovo olfaktornu moć – poput snažnog mirisa koji nas u trenutku vraća u određeno vrijeme i prostor. Dovoljan je jedan pogled na sliku, komad namještaja ili uporabni predmet da se pred nama otvori svijet koji više ne postoji, ali čiji tragovi i dalje žive u kolektivnom sjećanju. Umjetnine i predmeti iz fundusa Narodnog muzeja Zadar, osobito oni koji se čuvaju u Muzeju grada Zadra i Galeriji umjetnina, nisu samo muzejski eksponati. Oni su svjedoci vremena, čuvari identiteta i materijalni dokazi života koji je stoljećima oblikovao lice grada.

Povijesno iskustvo

Zadar nosi specifično povijesno iskustvo koje ga izdvaja među jadranskim gradovima. Razaranja tijekom savezničkog bombardiranja u Drugom svjetskom ratu uništila su gotovo osamdeset posto povijesne jezgre grada. U ruševinama nisu nestajale samo građevine; nepovratno su izgubljeni brojni predmeti, umjetnine, obiteljske ostavštine i dragocjeni tragovi svakodnevice zadarskoga građanstva. S njima su nestali i brojni slojevi memorije koji su generacijama oblikovali kulturni identitet grada.

Upravo zbog te povijesne diskontinuiranosti svaki predmet koji danas ulazi u muzejski fundus predstavlja iznimnu vrijednost. On nije tek još jedan muzejski artefakt, nego važan fragment u rekonstrukciji izgubljenoga mozaika zadarske prošlosti. Bez takvih predmeta naše bi razumijevanje povijesti ostalo nepotpuno, svedeno na arhivske zapise i fotografije. Materijalna kultura omogućuje nam da prošlost ne promatramo samo kao apstraktan pojam, nego kao stvarni život ljudi koji su nekoć živjeli unutar gradskih bedema, uređivali svoje domove, stvarali umjetnost i oblikovali kulturni pejzaž grada.

Mala, ali iznimno vrijedna zbirka slika Muzeja grada Zadra nastajala je tijekom gotovo pola stoljeća. Sukladno stručnim smjernicama, kasnije je uključena u fundus Galerije umjetnina te danas čini važan segment ove izložbe. Predstavljena su djela restaurirana tijekom posljednjih desetak godina, čime je publici omogućen uvid ne samo u njihovu umjetničku vrijednost nego i u složen proces njihove zaštite i očuvanja, napominje Hrvoje Perica, viši kustos, voditelj Odjela Muzej grada Zadra.

Vrijedne donacije

Tematski, zbirka obuhvaća širok raspon motiva – od složenih mitoloških kompozicija i sakralnih prikaza do intimnih portreta koji nam otkrivaju lica nekadašnjih stanovnika Zadra. Mnoge od tih slika desetljećima su bile pohranjene u depoima, čekajući trenutak kada će restauratorskim zahvatima ponovno zasjati u punini svojega izraza i postati dostupne javnosti.

Posebnu vrijednost predstavljaju donacije, koje već desetljećima čine jedan od najvažnijih načina prikupljanja muzejske građe. Zahvaljujući povjerenju građana, obitelji i nasljednika, brojni predmeti koji bi možda ostali skriveni u privatnim domovima ili s vremenom bili izgubljeni postali su dijelom zajedničke kulturne baštine. Svaka donacija predstavlja mnogo više od prijenosa vlasništva; ona je čin odgovornosti prema zajednici i svjesno sudjelovanje u očuvanju kolektivne memorije grada.

Šetnja kroz stilove

U slučaju Zadra, grada čiji je materijalni identitet teško stradao tijekom ratnih razaranja 20. stoljeća, donacije imaju dodatnu važnost. One omogućuju ponovno povezivanje prekinutih niti povijesti te obogaćuju muzejske zbirke predmetima koji svjedoče o svakodnevnom životu, društvenim odnosima, estetskim preferencijama i kulturnim vrijednostima nekadašnjih generacija. Mnoge od umjetnina, komada namještaja i uporabnih predmeta predstavljenih na ovoj izložbi u fundus su stigle upravo zahvaljujući velikodušnosti donatora, čime su postale trajno dostupne istraživačima, stručnjacima i široj javnosti.

Izložba "Tragovi vremena" je zamišljena kao svojevrsna šetnja kroz stilove i ukuse građanskoga života od 16. do početka 20. stoljeća, ali ona nije samo pregled restauriranih i doniranih umjetnina i namještaja. Ona je poziv na susret s prošlošću, na prepoznavanje vrijednosti donacija koje su obogatile muzejske zbirke te na promišljanje o ulozi svakoga od nas u očuvanju zajedničke memorije. Jer svaki spašeni predmet, svaka restaurirana slika i svaki darovani komad namještaja predstavljaju još jedan vraćeni fragment priče o Zadru – gradu čija se povijest, unatoč svim razaranjima, nastavlja pričati kroz predmete koji su preživjeli vrijeme.

 

DUBROVNIK

77. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

‘Ribarske svađe‘ ne izlaze iz mode

Tijekom godina kultne ‘Ribarske svađe‘ igrale su na različitim ambijentalnim lokacijama. Iako je radnja smještena u precizan povijesni kontekst, u fokusu su svakodnevni životi i ljubavni odnosi ribara i njihovih žena, ispunjeni ljubomorom, tračevima i prepirkama

Druga dramska premijera ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara, "Richard III." Williama Shakespearea, na programu je još 30. i 31. srpnja od 21.30 sati na tvrđavi Lovrijenac. Radi se o velikoj koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, redatelj predstave je Vito Taufer, prema prijevodu Andyja Jelčića.

U naslovnoj ulozi Richarda III. nastupa Filip Vidović, u ostalim ulogama su Goran Grgić, Marinko Leš, Igor Kovač, Dušan Bućan, Milan Pleština, Lovro Rimac, Silvio Vovk, Matija Pijević, Ana Begić Tahiri, Helena Minić, Mirta Zečević, Iva Jerković Oreški, Marko Capor, Lara Šincek i Tomo Matijević, dok glazbu uživo izvode Mate Matišić, Damir Josipović i Darko Terlević.

Prijevara i manipulacije

Shakespeareov "Richard III." jedno je od najpoznatijih djela svjetske književnosti koje donosi priču o usponu i padu ambicioznog i nemilosrdnog pojedinca. Richard, vojvoda od Gloucestera, prijevarom, manipulacijom i nasiljem neumoljivo se probija do engleskog prijestolja, a njegova sve veća moć vodi ga prema neizbježnom padu. Ambijentalni prostor tvrđave Lovrijenac ponovno postaje idealna pozornica za jednu od najsnažnijih Shakespeareovih tragedija o moći, ambiciji i političkim manipulacijama.

U atriju Kneževa dvora 30. srpnja u 21.30 sati na programu je koncert Zagrebačkih solista i britanskog violončelista Stevena Isserlisa, koji je priznat diljem svijeta zbog svog dubokog muziciranja i tehničkog majstorstva. Na programu su djela Charlesa Avisona, Carla Philippa Emanuela Bacha, Johna Travenera i Bele Bartoka.

U Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića 31. srpnja u 20.30 sati održat će se promocija knjige "Ribarske svađe" Carla Goldonija, čiji prijevod, dubrovačku lokalizaciju i predgovor potpisuje Morana Čale, a izdavači su Dubrovačke ljetne igre i Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik.

Najnovija hrvatska prilagodba glasovite komedije "Ribarske svađe" (Le baruffe chiozzotte, 1762.) talijanskoga komediografa Carla Goldonija, koju je, za potrebe izvedbe na Dubrovačkim ljetnim igrama u redateljskoj postavi Krešimira Dolenčića, 2025. godine na dubrovački govor prevela i lokalizirala Morana Čale, uklapa se u tradiciju dubrovačkih "frančezarija" (prije svega "molijerada) i "talijanarija" od baroka do 20. stoljeća, a napose nastavlja niz koji je započeo Frano Čale dubrovačkom lokalizacijom prije svega Goldonijeve "Kafetarije", praizvedene na Igrama 1978., te zatim Goldonijevih komedija "Moskar" i "Gospar Tomo brontulalo iliti Fastidiozi starežina".

Lokalne prilagodbe

Na hrvatskim su pozornicama "Ribarske svađe" slavu stekle zahvaljujući nikad tiskanome ingenioznom prijevodu-lokalizaciji na splitski govor Ive Tijardovića, na temelju kojega su nastale i, također uspješne ali neobjavljene kazališne prilagodbe na viški, kvarnerski i dubrovački govor. Za razliku od prethodne dubrovačke inačice "Ribarskih svađa", sročene skupnim naporima glumačkog ansambla i redatelja Joška Juvančića, koja se pridržavala duhovitoga Tijardovićeva splitskog predloška po cijenu da se u znatnoj mjeri udalji od izvornika, prijevod-prilagodba Morane Čale prvi put nakon Tijardovića kao predložak uzima izvorni Goldonijev tekst na venetskom narječju svojstvenome gradiću Chioggi.

Nakon predstavljanja knjige, 1., 2., 3., 4. i 5. kolovoza u 21.30 sati u parku Umjetničke škole na programu je predstava "Ribarske svađe", u kojoj igraju Joško Ševo, Ksenija Prohaska, Nika Lasić, Bojan Beribaka, Nikola Radoš, Borko Perić, Angela Bulum, Nika Matušić, Nikolina Prkačin, Boris Matić, Stipe Radoja, Marjan Nejašmić Banić, Branimir Vidić Flika, Maro Drobnić, Luka Bokić, Božo Petric te članovi Gradske glazbe Dubrovnik.

Koprodukcija je to Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Davnih godina kultne "Ribarske svađe" igrale su na različitim ambijentalnim lokacijama. Iako je radnja smještena u precizan povijesni kontekst, u fokusu su svakodnevni životi i ljubavni odnosi ribara i njihovih žena, ispunjeni ljubomorom, tračevima i prepirkama. Goldoni kroz duhovite dijaloge i temperamentne svađe vjerno prikazuje mentalitet i strasti običnih ljudi.

Vrhunski koncerti

U atriju Kneževa dvora 2. kolovoza na programu je koncert četvorice mladih, izuzetno talentiranih umjetnika: violinisti Matej Mijalić i Marin Maras, violist Marko Genero te violončelist Vid Veljak, donijet će festivalskoj publici suvremeni pristup klasičnom repertoaru i svježinu mladih interpretacija. Na programu su djela Mozarta, Ligetija, Weberna, Halvorsena i Griega.

Također u atriju Kneževa dvora 4. kolovoza u 21.30 sati nastupaju Barokkanerne i violinist Ragnhild Hemsing. Norveški barokni ansambl, sa sjedištem u Oslu, nastao je spajanjem Barokkanernea i Norveškog baroknog orkestra. Oba ansambla debitirala su krajem 1980-ih i od tada su vodeći ansambli rane glazbe u Norveškoj. Nastupali su na brojnim festivalima diljem Europe, a ove godine dolaze na Dubrovačke ljetne igre. Uz tradicionalnu norvešku skladbu "Lydarlått", na programu su djela Maraisa, Vivaldija i Fascha.

 

PLOČE

PLOČANSKO LJETO

31.7.  Festival "Od 2 do 2" – Zabranjeno pušenje, Gradska plaža Ploče

4. 8. u 21 sat – Koncert u povodu obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti i Dana pobjede – Luky, ispred crkve u Pločama

5. 8. u 20 sati – Ribarska noć u Baćini, Baćina

 

ZAGVOZD

GLUMCI U ZAGVOZDU

’Kronika seoske ljubavi’

U subotu, 1. kolovoza u 21 sat na programu je predstava ‘Kronika seoske ljubavi’ Teatra Rugantino, čiji je autor Ivan Vidić, redatelj Dario Harjaček, a glume Sreten Mokrović i Gordana Gadžić.

“Grad je pakao, opasan je i prljav i nikad se ja nisam s njim srodio, jer ja sam dijete sela”, izgovara u svojoj ispovijesti Milivoj koji, nakon silnih životnih razočarenja, svoj mir pronalazi na selu. Sa susjedom Ljubicom, bivšom prvom pratiljom neimenovanog natjecanja za miss, ući će u biznis s jajima.

Kuća do kuće, kokošinjac do kokošinjca, Ljubica i Milivoj razvili su susjedski i poslovni odnos koji nije nimalo idiličan. Milivoj je krut, nespretan, ne baš naročito praktičan čovjek, idealist koji se bori u glavi sa cijelim svijetom, što ga čini osamljenikom i svojevrsnom modernom varijantom Don Quijotea, dok pokraj njega živi Ljubica – samouvjerena žena, velikog životnog iskustva, nesalomljivi životni borac, ženstvena, putena, ali i duboko razočarana u cijeli muški rod.

“Kronika seoske ljubavi” ljubavna je komedija koja kroz razdoblje od četiri mjeseca kronološki prati stvaranje jedne netipične ljubavne veze. Ivan Vidić napisao je tekst o samoći i o potrebi za bliskošću koja ne poznaje godine. U središtu njegove priče nije neki mladi par, već ljudi koji sa sobom nose velike terete životnih spoznaja i samim time daleko su oprezniji, sumnjičaviji prema otvaranju vlastitog srca. Što znači zaljubiti se u već ozbiljnim godinama? Nosi li to sa sobom veću dozu racionalnosti i nedoumica preko kojih koračamo kao preko klipova koje sami sebi podmećemo pod noge ne bismo li spriječili da još jedanput u životu doživimo ogorčenja i razočarenja? Može li ljubav rasteretiti našu prošlost, naše strahove, frustracije?