StoryEditorOCM
Panoramapoznata književnica

‘Lolita me danas užasava‘: status Milane Vuković Runjić otvara ključno pitanje - može li se umjetnost odvojiti od zla?

Piše Marina Knežević Petković
29. ožujka 2026. - 15:06

Dodjela Goranova vijenca ove godine pretvorila se u jednu od najkontroverznijih kulturnih priča. Nagrada, koja se tradicionalno dodjeljuje u sklopu "Goranova proljeća", najstarije i jedne od najvažnijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj, posvećena pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću, pripala je književniku Milku Valentu, no ubrzo nakon svečanosti uslijedio je niz burnih reakcija.

Povod su bile njegove ranije izjave iz 2022. godine, u kojima je iznio krajnje problematične stavove o pedofiliji, dovodeći u pitanje društvenu osudu tog fenomena. Naime, u intervjuu za koprivnički časopis Artikulacije te godine Valent je iznio kontroverzne stavove o pedofiliji, tvrdeći da je javna osuda tog fenomena od znanstvenika, liječnika i šire javnosti motivirana strahom od gubitka posla, što je opisao kao jadno i tužno.

image

Milko Valent
 

Ranko Šuvar/cropix/Cropix

Društvene mreže ubrzo su se zapalile, a organizatori su, pod pritiskom javnosti, donijeli rijetku i radikalnu odluku: nagrada je opozvana. Upravo zato što je riječ o jednoj od najuglednijih nagrada, odluka da se nekome nagrada naknadno opozove izuzetno je rijetka i izaziva veliku pažnju javnosti, kao u slučaju Milka Valenta. U jeku polemika oglasila se i književnica i prevoditeljica Milana Vuković Runjić - ali ne izravno o Valentovu slučaju.

Osobna priča koja otvara univerzalno pitanje

U statusu objavljenom na Facebooku, Runjić se vraća vlastitom čitateljskom iskustvu romana "Lolita", djela koje je kao tinejdžerica doživljavala isključivo kao vrhunsku književnost.

– Vidjela sam samo virtuozno napisanu knjigu, a moralnog zazora nije bilo ni u natruhama – piše, uspoređujući taj doživljaj s nesputanim divljenjem umjetnosti poput Botticellijeve Venere ili glazbe benda Joy Division.

No, desetljećima kasnije, kao majka, njezina percepcija se mijenja. Roman više ne doživljava isto. Ključni prijelom događa se suočavanjem s realnim zločinima, osobito slučajem Jeffrey Epstein, čiji je privatni avion nosio naziv "Lolita Express".

– "Lolita" od nekadašnjeg zanosa pobuđuje u meni užas – piše Runjić, opisujući kako se književno djelo, u dodiru sa stvarnim zločinom, pretvara u nešto duboko uznemirujuće.

image

Arheološki muzej, Zrinjevac 2025.
Predstavljanje knjige Drevni Egipat na filmu, autora Daniela Rafaelića. Na fotografiji: Daniel Rafaelić, Petar Bujas, Marina Miličević Bradac i Milana Vuković Runjić
 

Ranko Šuvar/Cropix
image

U knjižari Profil Megastore u Bogovićevoj ulici, književnica i kolumnistica Milana Vuković Runjić održala je promociju svoje nove knjige naziva ‘Supruge i ljubavnice‘, 2009.

Neja Markičević/Cropix

Kada umjetnost iziđe iz knjige

Njezin status zapravo ne komentira izravno Valentovu aferu, ali dolazi u trenutku kada se u javnosti raspravlja upravo o tome – gdje završava umjetnost, a počinje odgovornost. Runjić postavlja niz pitanja bez lakih odgovora: može li umjetnost biti "nevina" ako je netko koristi kao opravdanje za zlo? Treba li je braniti po svaku cijenu ili ipak propitivati njezin učinak u stvarnosti?

Poziva se pritom na Umberta Eca i Ludwiga Wittgensteina, podsjećajući da jednostavni odgovori na složene probleme gotovo uvijek vode u pogrešnom smjeru.

Između umjetnosti i odgovornosti

Upravo to pitanje danas lebdi nad cijelom pričom o Valentovoj nagradi. Može li se književno djelo ili autor promatrati odvojeno od njegovih stavova? Ili društvo ima pravo, pa i obvezu, reagirati?

Odluka da se Goranov vijenac opozove pokazuje da granica između umjetnosti i etike više nije tako čvrsta kao što se nekoć činila. A status Milane Vuković Runjić, iako osoban i refleksivan, precizno pogađa srž problema: umjetnost možda nastaje u svijetu ideja, ali uvijek završava u stvarnosti, gdje ponekad prestaje biti samo umjetnost.

image

 Milko Valent
 

Goran Mehkek/cropix/Cropix

Milana Vuković Runjić 

Milana Vuković Runjić rođena je u Zagrebu 1970. godine, gdje je diplomirala i magistrirala književnost. Dosad je objavila 25 knjiga proze, eseja i poezije, među kojima zbirku eseja Proklete Hrvatice, romane Ulica nevjernih žena, Hotel u oblacima 1914., Faraon iz Ilice je mrtav, te knjigu za djecu Vladimir i Matilda. Knjiga Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima, bila je u užem izboru za nagrade Višnja Machiedo, Zvane Črnja i Kiklop.
Pisala je kolumne za mnoge domaće novine i časopise te za slovensko Delo, talijanski Internazionale i američki The Believer. Za urednički rad dobila je nagradu Kiklop 2005. godine, a za književni Nagradu Grada Zagreba 2016. Majka je kćeri Antonije

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2026 17:25