Mladić iz Kenije na TikToku je podijelio snimku na kojoj u ogledalu pozira nakon operacije vađenja bubrega, s novim modelom iPhonea, koji je, kako sam kaže, bio razlog prodaje vlastitog organa. Iako je prodaja i kupnja organa u Europskoj uniji nezakonita i strogo se kažnjava - ovakva je praksa nažalost još uvijek učestala jer državljani iz siromašnih zemalja, mahom Azije i Afrike, pronalaze jedini izlaz iz siromaštva, makar i privremeno - u prodaji vlastitih dijelova tijela.
Globalno, potražnja za bubrezima premašila je ponudu, kako od živih, tako i od preminulih donora. Visoka potražnja u odnosu na dostupnost učinila je bubreg jednim od najprodavanijih ljudskih organa.
Organi se prodaju ‘za siću‘
Za svoje organe, posebno bubreg - dobiju oko 5 tisuća eura. Njemački list, Deutsche Welle, ranije ove godine prenio je bolnu i šokantnu ispovijest 22-godišnjeg Amona Kipruta Melyja, Kenijca koji je na nagovor prijatelja odlučio prodati svoj bubreg kako bi zaradio nekoliko tisuća eura i izvukao sebe i svoju obitelj iz siromaštva. Od tog novca kupio je telefon, baš kao i mladić s TikTok objave, te automobil koji je ubrzo stao. Nedugo nakon toga njegovo je zdravlje počelo propadati, mladić je postao slab, a na kraju se onesvijestio kod kuće. U bolnici je njegova majka Leah Metto bila šokirana kad je saznala da je sin prodao bubreg.
DW je u suradnji s drugim njemačkim medijima i institucijama mjesecima pratio nekoliko ovakvih priča kako bi osvijetlili ovu ilegalnu praksu te saznali više o njemačkim agencijama koje su koristile zdravstvenu situaciju svojih pacijenata, kao i neimaštinu Afrikanaca kojima su nudili novac za organe. Tijekom istraživanja razgovarali su s brojnim drugim muškarcima, od kojih su neki izjavili da su svoj bubreg prodali i za svega 2 tisuće dolara.
Zakon u Africi omogućuje, u Europi kažnjava
Kenijski zakon dopušta donacije organa samo rodbini ili iz altruističkih razloga. Pravni, zakonski okvir u afričkim državama poput Kenije otežava suzbijanje ovakve prakse, jer iako postoji zakon koji stvarno zabranjuje da donirate bubreg za novac, on se ne sprovodi ispravno, a upitno je u kojoj se mjeri uopće i sprovodi.
Prema Zakonu o zdravstvu Kenije, člankom koji se odnosi na organe, tkiva i gamete, zabranjeno je "prodavati, nuditi na prodaju ili primati bilo kakvu novčanu ili drugu nagradu za doniranje ljudskog organa, krvi, tkiva ili gameta." Ako se prekrši ta odredba, moguće je kažnjavanje: kazna može biti do 10 godina zatvora ili novčana kazna (u kenijskim šilinzima). Iako postoji zakonska zabrana, izvori navode da je provedba još uvijek slabija jer postoje brojne prijave o nelegalnim transakcijama i oblicima iskorištavanja.
Tržište se promijenilo kad su primatelji počeli dolaziti iz Izraela i Njemačke, a donatori su dolazili iz Azerbajdžana, Kazahstana i Pakistana. Za jednog primatelja plaćalo se do 200 tisuća dolara za bubreg, dok donator dobije samo "sitniš".
No, u Europi - zakon kaže drukčije. Vijeće Europe u svojoj je konvenciji za suzbijanje trgovine ljudima, tzv. "Konvencija iz Santiaga de Compostele", definirao kao kazneno djelo uklanjanje ljudskih organa kad je u zamjenu ponuđen ili primljen financijski dobitak ili usporediva prednost.
Član 4. specifično navodi da države potpisnice moraju uvesti kaznene odredbe ako organi budu uklonjeni bez slobodnog, informiranog i specifičnog pristanka donora, ili ako je u zamjenu za organ donoru ili trećoj osobi ponuđen ili primljen financijski dobitak. Uz to, Konvencija naglašava načelo da ljudsko tijelo i njegovi dijelovi ne smiju biti izvor profita.
U okviru EU-a postoji direktiva o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa namijenjenih transplantaciji, koja primarno uređuje pitanja kvalitete i sigurnosti (donacija, uzimanje, karakterizacija, prijevoz itd.), ali ulazi i u okvir koji regulira državni sustav transplantata i time osigurava da se organi ne koriste u neprimjerenim transakcijama.
Glavni okidač siromaštvo i nepismenost
Jedna studija koja je istraživala čimbenike i faktore rizika koji će ukazati na vjerojatnost prodaje bubrega došla je do spoznaja da su ti čimbenici većinom isti za različite dijelove svijeta.
Identificirano je nekoliko čimbenika koji povećavaju ranjivost pojedinaca za prodaju bubrega. Na mikrorazini siromaštvo i nepismenost istaknuli su se kao značajni faktori. Nedostatak financijskih sigurnosnih mreža prisilio je obitelji da pribjegnu prodaji bubrega, što je pomoglo u ublažavanju siromaštva, otplati dugova i rješavanju drugih hitnih financijskih problema. Ipak, prihodi od prodaje bubrega također su korišteni za kupnju luksuznih predmeta (odvodeći novac od troškova života), poput motora, mobitela i televizora.
Obiteljske i rodne odgovornosti također su igrale ulogu u prodaji bubrega, primjerice obaveze vezane uz plaćanje miraza činile su roditelje posebno ranjivima. Iznenađujuće, neke žrtve prodaje bubrega kasnije su preuzimale ulogu posrednika u prodaji bubrega kako bi osigurale vlastiti životni standard. Prodaju bubrega dodatno je poticala nedostatnost stroge politike koja regulira i nadzire provjere u vezi transplantacije bubrega.
Život s jednim bubregom
Bubrezi, smješteni u donjem dijelu leđa, uklanjaju otpadne tvari i toksine iz krvi te ih izlučuju u mokraći. Osim uklanjanja otpada, bubrezi održavaju preciznu ravnotežu minerala i tekućina u tijelu. Dok krv prolazi kroz bubrežne tubule (sitne kanaliće u bubrezima), tijelo regulira odgovarajuću koncentraciju tekućine, natrija, kalija, kalcija, magnezija i pH vrijednost (omjer kiseline i baze) krvi. Bilo kakvo narušavanje ove ravnoteže može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, pa čak i smrti.
Ako imate samo jedan zdrav bubreg umjesto dva, taj jedini bubreg može učinkovito uklanjati otpadne tvari iz tijela i održavati ravnotežu tekućina, minerala i pH.
Kratkoročni i dugoročni učinci života s jednim bubregom
Možete preživjeti s jednim bubregom, no imati samo jedan bubreg povećava rizik od bolesti bubrega koja može zahvatiti preostali bubreg. Zdravstvene posljedice mogu se javiti ako imate samo jedan bubreg i već imate ili kasnije razvijete bolest tog bubrega.
Očekivani životni vijek darivatelja bubrega
Jedno veliko istraživanje darivatelja bubrega pokazalo je da je njihov očekivani životni vijek smanjen za otprilike 6 mjeseci do godinu dana. Kronična bolest bubrega preostalog organa bila je najčešći uzrok smrti. Rizik od kronične bubrežne bolesti bio je veći ako je osoba pušila ili bila pretila.
Ako jedan ili oba bubrega ne funkcioniraju kako bi trebali, može doći do poremećaja minerala i nakupljanja toksina u tijelu, što može uzrokovati kratkoročne i dugoročne štetne posljedice za zdravlje. Brzo pogoršanje bubrežne funkcije može dovesti do naglog pada zdravstvenog stanja i visokog rizika od smrti.
Simptomi bolesti bubrega uključuju zamagljen vid, srčani zastoj, zatvor ili proljev, poteškoće s koncentracijom, vrtoglavicu, umor, srčani udar, bolove u mišićima, mučninu i povraćanje, palpitacije, gubitak svijesti i napadaje. Ovi učinci bolesti bubrega nastaju zbog poremećaja minerala, pH-a i tekućina u tijelu. Blagi ili postepeni poremećaji mogu izazvati suptilne promjene poput umora, bolova u mišićima ili vrtoglavice, dok brze promjene mogu uzrokovati ozbiljnije posljedice poput napadaja ili srčanog zastoja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....