Ne poskupljuje samo u Hrvatskoj. Poskupljuje i u Nepalu, odnosno na Mount Everestu, najvišem vrhu svijeta. I tamo cijele "lete" u nebo.
Tako dozvola za penjanje na najvišu planinu svijeta, 8849 metara visoki Mt. Everest, poskupljuje za 36 posto i za nju će po novome, svi oni koji žele osvojiti Mount Everest, u tijeku penjačke sezone, od travnja do rujna trebati izdvojiti 15 tisuća dolara, a ne kao proteklih 10-ak godina kada je koštala 11 tisuća američkih dolara.
Zato svi koji imaju namjeru osvojiti najviši vrh svijeta neka to naprave, prije negoli ovaj novi cjenik stupi na snagu.
Dozvole za alpiniste koji kreću na vrh izvan najpovoljnije penjačke sezone također će poskupjeti za 36 posto i koštat će 7500 dolara od rujna do studenoga i 3750 dolara za uspone od prosinca do veljače.
Zimski usponi na Himalaji su najteži i izvode ih isključivo vrhunski alpinisti, dok je sezona od travnja do rujna krcata komercijalno vođenim ekspedicijama.
Što misli o poskupljenju penjanja na najvišu planinu svijeta upitali smo Stipu Božića, najpoznatijeg hrvatskog alpinistu, koji je dva puta osvojio najvišu planinu svijeta, koja je gotovo postala njegov drugi dom. Kada je on prvi puta 1979. godine osvojio najvišu planinu svijeta, dozvola za penjanje je koštala 1000 američkih dolara, a 1989., kada je drugi puta osvojio Mount Everest koštala je oko dvije tisuće američkih dolara.
- Zasigurno oni u Nepalu imaju svoju računicu zašto povisuju cijene dozvola za uspon. No, što budu veća cijena to će na Mount Everest dolaziti samo oni koji to budu mogli platiti i mislim da će se javljati sve više ljudi kojima platiti nije problem, jer se smatra da je poskupljenjem penjanja taj uspon još ekskluzivniji.
U povijesti je dizanje cijena penjanja upravo izazivalo ovakav efekt, odnosno sve veći broj penjača. Radi se o pretežno bogatim stanovnicima zapadnih zemalja, kojima 15 tisuća dolara i nije neki pretjerano velik iznos.
No, što će biti s onima koji tu cijenu neće moći platiti, kako će oni na vrh svijeta? A, među njima zasigurno ima mladih, kvalitetnih alpinista koji mogu popeti najvišu planinu svijeta. Mislim da će se ovom odlukom, o poskupljenju dozvole za penjanje smanjiti kvaliteta alpinista koji će ići na Mount Everest, rekao je Božić.
Prihod od alpinizma čini više od četiri posto ekonomije Nepala. Nepal godišnje izda oko 300 dozvola za uspon na Everest. Nepalska vlada je na udaru kritika da pušta prevelik broj ljudi na Everest.
U travnju 2024. nepalski Vrhovni sud je naredio Vladi da ograniči broj uspona na Everest i vrhove iznad 8000 metara zbog prevelike gužve i opasnosti za penjače koji se u kolonama "pentraju" u ekstremnim vremenskim uvjetima i stvaraju čepove prema vrhu. Sud, međutim, nije odredio dozvoljeni maksimalan broj dozvola.
Osim ovoga problema da na Everestu ima puno ljudi i velikih gužvi, najviša planina svijeta se suočava i sa još jednim velikim problemom. A, to je problem smeća koje ostavljaju ekspedicije, pogotovo komercijalne, koje svojim klijentima nastoje omogućiti što lagodniji i lakši uspon, zbog čega šerpe prenose tone opreme.
Zbog toga je Everest stekao neslavni naziv najvišeg smetlišta na svijetu.
Od 2019. nepalska vojska svake godine kreće u akciju čišćenja planine. Od tada je s planine uklonjeno 119 tona smeća, a u dolinu je spušteno i 14 tijela poginulih penjača te nekoliko kostura.
- A, gdje su ljudi tu ima i smeća. Najviše smeća ima u i oko baznog logora, gdje borave penjači i njihovi timovi. Tu zna biti od dvije do tri tisuće ljudi. No, posljednje vrijeme se planina bolje čisti. Recimo, tamo gdje je bazni logor postoje "sanitarni čvorovi", ako ih tako možemo nazvati u kojima penjači i oni koji borave u tom baznom logoru vrše nuždu.
Te se nužde obavljaju u bačvama koje su ograđene nekakvim zastorima da se baš ne vidi kada netko obavlja veliku nuždu. Nakon što se bačve napune izmetom nosači nose te bačve u dolinu i tamo ih prazne. Mislim da je to vrlo ponižavajuće za nosače, bez kojih ne bi bilo ni uspona na Mount Everest, kazao nam je Božić.
Još je jedan problem prisutan na Mount Everestu. Na njemu je pošle godine život izgubilo devet alpinista, a 2023. ih je poginulo njih 18, te se pretpostavlja da se na Everestu još nalazi oko 200 tijela alpinista kojima je planina postala "grobnica".
Zanimalo nas je, je li Božić ikada naišao na neko tijelo?
- Naišli smo na Zapadnom grebenu na jedno tijelo, odnosno ostatke tijela, a ono je bilo tijelo jednog francuskog alpiniste. On je bio dio ekspedicije koja je tri godine prije bila na Zapadnom grebenu i koju je "pokupila" lavina. U ekspediciji ih je bilo ukupno šestero. Tijelo se ostavlja na mjestu pronalaska, a njega poslije može tražiti obitelj poginulog.
Obitelj može tražiti da se napravi DNK analiza i da se tijelo dopremi obitelji, ali to jako puno košta i često je nemoguće tehnički izvesti "izvlačenje" tijela. Po odjeći i po geografskom položaju tijela na planini smo znali da se radi o francuskom alpinisti, tumači nam Stipe Božić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....