StoryEditorOCM
Panoramaatlantske struje

Najcrnji scenarij postaje stvarnost, znanstvenici u panici. Sprema se potpuni kolaps, najgori modeli bili su točni!

Piše MOZAIK SD
16. travnja 2026. - 10:10

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances izazvalo je ozbiljnu zabrinutost među klimatolozima jer pokazuje da je kolaps atlantskih struja, sustava poznatog kao Atlantska meridionalna prevrtajuća cirkulacija (AMOC) znatno vjerojatniji nego što se dosad pretpostavljalo.

Prema analizi, upravo oni klimatski modeli koji su godinama smatrani „najpesimističnijima“ zapravo se najtočnije podudaraju s realnim mjerenjima oceana. Drugim riječima, najgori scenariji možda su i najrealističniji.

Regulacija klime

AMOC je jedan od ključnih stupova globalnog klimatskog sustava. Riječ je o golemom oceanskome „transportnom traku“ koji toplu vodu iz tropskih krajeva prenosi prema Europi i Arktiku, gdje se ona hladi, tone i vraća natrag u dubinama oceana. Taj proces regulira klimu na obje strane Atlantika, a njegova stabilnost presudna je za vremenske obrasce, razinu mora i poljoprivredu milijuna ljudi.

Znanstvenici već godinama upozoravaju da je AMOC oslabio na najnižu razinu u posljednjih 1600 godina, no dosadašnji računalni modeli davali su vrlo različite prognoze.

Neki su sugerirali da se do kraja stoljeća neće dogoditi značajnije promjene, dok su drugi predviđali dramatično usporavanje od čak 65 posto. Novo istraživanje prvi put je uspjelo suziti taj raspon nesigurnosti kombiniranjem stvarnih oceanskih mjerenja i modela koji najvjernije reproduciraju slanost površine južnog Atlantika, parametra za koji se već dugo zna da je ključan za stabilnost AMOC-a.

Zabrinjavajući rezultati

Rezultati su zabrinjavajući: očekuje se usporavanje od 42 do 58 posto do 2100. godine. To je razina koja se u znanstvenoj literaturi smatra gotovo sigurnim preduvjetom za kolaps.

Dr. Valentin Portmann iz francuskog istraživačkog centra Inria, voditelj studije, upozorava da se AMOC približava prijelomnoj točki brže nego što se očekivalo. „Otkrili smo da će AMOC slabjeti više nego što pokazuje prosjek svih modela. To znači da je sustav bliže kritičnom pragu“, rekao je.

image
/Shutterstock

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za AMOC, profesor Stefan Rahmstorf iz Instituta za istraživanje klimatskih promjena u Potsdamu, nazvao je rezultate „vrlo zabrinjavajućima“.

Prema njegovim riječima, modeli koji predviđaju snažno slabljenje AMOC-a do kraja stoljeća „nažalost su realistični jer se bolje podudaraju s promatranjima“. Rahmstorf upozorava da bi prijelomna točka nakon koje je kolaps neizbježan mogla biti dosegnuta već sredinom stoljeća, što je vremenski okvir koji se donedavno smatrao ekstremnim scenarijem.

Ogromne posljedice kolapsa

Posljedice kolapsa bile bi goleme. Pomak tropskog kišnog pojasa ugrozio bi opskrbu hranom u dijelovima Afrike i Južne Amerike. Zapadna Europa suočila bi se s ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima, dok bi razina mora uz atlantske obale mogla porasti dodatnih 50 do 100 centimetara.

Takve promjene dogodile su se i u Zemljinoj prošlosti, najdramatičnije klimatske oscilacije u posljednjih 100.000 godina povezane su upravo s naglim promjenama AMOC-a.

Glavni pokretač slabljenja je brzo zagrijavanje Arktika. Toplija površinska voda sporije tone, a povećane oborine dodatno razrjeđuju i desaliniziraju površinski sloj oceana, što stvara začarani krug koji dodatno usporava cirkulaciju. Rahmstorf upozorava da bi stvarna situacija mogla biti još gora jer većina modela ne uključuje otapanje grenlandskog ledenog pokrova, proces koji dodatno smanjuje slanost oceana i ubrzava destabilizaciju.

‘Mora se izbjeći pod svaku cijenu‘

Iako je AMOC iznimno složen sustav i prirodno varira, sve veći broj istraživanja upućuje na to da se približavamo razdoblju značajnog slabljenja, čak i bez potpunog kolapsa. A i samo usporavanje moglo bi imati ozbiljne posljedice za klimu, poljoprivredu, ekosustave i gospodarstva na obje strane Atlantika.

Znanstvenici se slažu u jednom: kolaps AMOC-a mora se izbjeći pod svaku cijenu. No s obzirom na to da se sustav već sada mijenja brže nego što su predviđali umjereni modeli, pitanje više nije hoće li se posljedice osjetiti, nego koliko brzo i koliko snažno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2026 03:12