Javnosti nepoznato beogradsko naselje zapravo je "uspomena" na zloglasnu “Oznu”, a čini ga petnaestak starih, jednokatnih zgradica, pokoja kuća i razgranata stabla koja ih skrivaju. Najmisterioznije beogradsko naselje krije staru legendu iz doba bivše države, "mraka" ili Jugoslavije, kako vam drago.
Ime naselja formirano je po datumu, a zove se "Put za 13. maj". Što znači taj datum?
Zasigurno ne "dražesne pupoljke svibanjske". Taj praznik bio je dan kada je predsjednik SFRJ, Josip Broz Tito, naredio da se formira Odjeljenje za zaštitu naroda (OZNA), kao središnja obavještajna i kontra-obavještajna služba, a rečeni datum se vezuje za 1944. godinu.
Kratica OZNA ostala je kontroverzna, više čak i zlokobna - desetljećima do danas, i to zbog svega lošeg što je služba počinila u minulom razdoblju, posebice poraću, nakon Drugog svjetskog rata.
"Naselje 13. maj" jedno je od najsigurnijih naselja i danas, iako više nema Ozne. Tamo nećete dospjeti slučajno, niti iz njega izići neprimijećeni, piše srpski portal Kaldrma.
Naime, na rečenom punktu je poligon elitne policijske Specijalne antiterorističke jedinice, brojne kule, komunikacijski sustavi, helidrom, kao i sve ono što je potrebno specijalcima. To uključuje i lijep sportski centar i bazen, u koji su čak pristup imali i klinci "u doba mraka", ako su imali osobu da ih uvede”, piše Kaldrma.
O ovome mjestu pisao je i BBC 2020. godine.
Izvješće BBC-ja
U članku je stajalo kako betonski luk iznad ceste među njivama u Batajnici, nadomak Beograda, vodi prema policijskoj bazi okruženoj šibljem. Nekoliko stotina metara ispred baze stoji znak: "Zabranjeno promatranje, snimanje i pristup”.
Tu su crkva, oronuli poljoprivredni kombinat, male seoske kuće, dječji vrtić – ništa što bi upućivalo na to da su ovdje bile skrivene žrtve zločina počinjenih 400 kilometara dalje – na Kosovu. Prije dvadesetak godina ispod ovog luka prošli su kamioni-hladnjače sa stotinama tijela kosovskih Albanaca. Bio je to pokušaj srpskih vlasti da prikriju masovna ubojstva počinjena na Kosovu, pisao je BBC, a prenosi Kaldrma.
Prva iskapanja masovne grobnice u Batajnici započela su 2. lipnja 2001. godine, ali prikrivanje i zavjera šutnje i dalje traju, kažu aktivisti.
‘Pronađene su i dvije dude‘
"Ovdje su pronađeni i posmrtni ostaci članova obitelji Berisha. Među njima su bili četverogodišnji Genc, Granit koji je imao samo dvije godine i Lirija koja je bila u osmom mjesecu trudnoće”, rekao je pravnik i aktivist Mirko Medenica na javnom vođenju kroz "Naselje 13. maj", koje je organizirao Centar za primijenjenu povijest u travnju 2019. godine.
Jedna od posjetiteljica tada ga je pitala tko su bile žrtve, čime su se bavile, koliko su imale godina.
"Zapisnik nastao tijekom ekshumacija daje samo dio odgovora. Pronađene su dvije dude, nekoliko grickalica za nokte, otvarač za boce, pikule, zlatni nakit, satovi, olovke, krunice, češljevi”, odgovorio je Medenica.
Dosad su u Batajnici iskopana 744 tijela, među kojima je bilo i djece. Nakon ekshumacije masovne grobnice su zatrpane i na njima se do danas provodi obuka policijskih specijalaca. Baza u Batajnici sjedište je Specijalne antiterorističke jedinice Ministarstva unutarnjih poslova Srbije.
Potisnute teme
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je vodeću ulogu u prikrivanju zločina nad Albancima imao načelnik Resora javne sigurnosti MUP-a Vlastimir Đorđević, koji je osuđen na 18 godina zatvora.
Utvrđeno je da je premještanje tijela izvršeno po nalogu tadašnjeg predsjednika Jugoslavije, Slobodana Miloševića.
Međutim, o grobnici se danas malo govori. Mnogi ne znaju što se nalazilo nadomak Beograda, a još manje što se 1990-ih godina događalo na Kosovu.
Centar za primijenjenu povijest i još nekoliko organizacija nastoje da istina o Batajnici ne ostane pod zemljom.
"Kroz obilaske javnih mjesta koja svjedoče o povijesnim zbivanjima, trudimo se potaknuti razgovore o potisnutim, ali važnim temama”, rekla je Ružica Dević za BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....