Britanski mediji bruje o slučaju proslavljenog britanskog istraživača i pisca, sira Ranulpha Fiennesa, koji je, obolio od Parkinsonove bolesti, boravio pod pseudonimom u domu za starije osobe u Walesu, uz stroga ograničenja: bio je izoliran, identitet mu je bio skriven, a kontakt s drugim ljudima bio mu je zabranjen. Vlasnik doma tvrdi da je istraživačeva supruga Louise Millington-Coutts izričito tražila da ga se ni u kojem slučaju ne odvodi u bolnicu. Inspekcija je zaključila da mu je nezakonito bila oduzeta sloboda.
U 82. godini slavni je istraživač boravio u toj ustanovi pod pseudonimom Robert Millington. Popis ograničenja i uvjeta koji su traženi tijekom njegova boravka u ruralnom dijelu Walesa mogao se sažeti ovako: morao je boraviti isključivo u svojoj sobi, nije smio ni s kim razgovarati niti provoditi vrijeme u zajedničkim prostorijama.
U rijetkim prilikama kada je morao napustiti sobu, primjerice kada bi ga izveli u šetnju, morao je nositi svojevrsnu masku: sunčane naočale, šešir i rukavice, kako ga netko ne bi prepoznao. Prema riječima vlasnika doma, koji je ekskluzivno razgovarao za Daily Mail, drastične mjere tražila je supruga sir Ranulpha Fiennesa, Louise Millington-Coutts.
Vlasnik doma prijavio slučaj
U dokumentu u koji je Daily Mail imao uvid, vlasnika doma za starije zabrinuo je neuobičajeni način davanja lijekova, koji je, kako se navodi, uspostavila lady Fiennes, kao i dokument "Ne reanimirati", koji je ona dostavila. Vlasnik doma kontaktirao je nadležne institucije, policiju, te je pisao Uredu javnog skrbnika.
Početkom 2026. godine inspekcija za socijalnu skrb zaključila je da je slavni istraživač, koji je za svoje znanstvene doprinose i zasluge ovjenčan titulom sira, bio nezakonito lišen slobode, jer njegova supruga nije osigurala provedbu odgovarajućih zakonskih procedura. Izoliran i ranjiv, tijekom boravka u tom domu pao je pet puta, imao je epizode povraćanja i drhtavice. Upućeni navode da sir Fiennes nikad nije uspio preboljeti smrt svoje prve supruge, njegove ljubavi iz djetinjstva, s kojom je proveo 34 godine, Virginije Ginny Fiennes, koja je preminula 2004. godine.
"Nitko drugi, osim sadašnje gospođe Fiennes, nije mu dolazio u posjet. Nitko drugi nije ni zvao. Kad god bih sjedio s njim, pričao je o svojoj prvoj supruzi Ginny. Nikada nije govorio o Louise. Nije se mogao sjetiti njezina imena", prenosi riječi vlasnika doma The Independent.
Vlasnik doma bio je sumnjičav već prve večeri, nakon što je lady Fiennes stigla sa suprugom u velški dom za starije osobe.
"On je nešto rekao, a ona mu je oštro odgovorila i prekorila ga. Bili smo zatečeni, a on je samo pogledao prema nama, namignuo i nasmiješio se. Ali u tome je bilo i nešto neugodno", rekao je vlasnik doma.
Pokušaj kralja Charlesa
Zabrinutost za sudbinu sira Ranulpha Fiennesa stigla je čak i do kralja Charlesa, koji ga je dobro poznavao. Kralj Charles navodno je bio vrlo zabrinut kada je doznao za zdravstveno stanje i izoliranost slavnog istraživača.
U veljači 2025., naime, Ranulphov dugogodišnji prijatelj i suradnik Anton Bowring obratio se kraljevu privatnom tajniku i upozorio ga da se istraživač nalazi u vrlo lošem stanju. Nakon toga kraljev pobočnik kontaktirao je Bowringa kako bi doznao na koji način Charles može stupiti u kontakt s njim. Kralj je, prema Bowringovim riječima, želio pisati Ranulphu, njegovoj supruzi Louise i njihovoj kćeri Elizabeth, te vidjeti što može učiniti kako bi pomogao.
Bowring je zato proslijedio broj telefona Louise Millington-Coutts. Međutim, prema medijskim izvještajima, kontakt između kralja i sir Fiennesa nije ostvaren. Činjenica da ni kralj Charles nije uspio stupiti u kontakt s njim dodatno je pojačala zabrinutost njegovih prijatelja, piše Daily Mail.
Prvi na Sjevernom i Južnom polu
Posljednji je put viđen na snimci prikazanoj na svečanoj večeri koju je Kraljevsko geografsko društvo organiziralo njemu u čast u listopadu 2024. godine. Tada se pojavio u kratkoj, unaprijed snimljenoj videosnimci u kojoj se ispričao što nije "dovoljno dobro" da bi osobno prisustvovao događaju. Neki od njegovih najbližih prijatelja od tada su pokušavali stupiti u kontakt s njim, no, kako navode mediji, bez uspjeha.
"Ne bih tako tretirao životinju, uzela mu je imovinu, strpala ga u dom...", prenose mediji komentar jednog od prijatelja proslavljenog istraživača.
Sir Ranulph Fiennes, rođen 1944. godine u Windsoru, desetljećima je slovio za jednog od najpoznatijih svjetskih istraživača. Bio je prvi čovjek koji je ne koristeći letjelice stigao do Sjevernog i Južnog pola, prvi koji je u potpunosti prešao Antarktiku pješice, a 2009. godine, u dobi od 65 godina, popeo se na Mount Everest.
Tijekom života sudjelovao je u brojnim ekspedicijama, napisao je 20 knjiga i prikupio milijune funti za humanitarne svrhe. Guinnessov urednik Norris McWhirter još ga je 1984. godine opisao kao "najvećeg živućeg istraživača".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....