Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, Eurostat je objavio izvješće koje otkriva zabrinjavajuće brojke: više od petine stanovnika Europske unije, odnosno 93,3 milijuna ljudi, u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Iako većina građana EU-a uživa relativno visok životni standard, jaz između bogatijih i siromašnijih regija i dalje je dubok. Od 243 analizirane regije, čak 93 imaju stopu siromaštva iznad europskog prosjeka koji iznosi 21 posto, piše N1.
Najsiromašnija regija EU-a – nije ni u Europi
Na vrhu ljestvice siromaštva nalazi se Francuska Gvajana, prekomorski teritorij Francuske u Južnoj Americi, s alarmantnih 59,5 posto stanovnika u riziku od siromaštva.
Slijedi Kalabrija na jugu Italije s 48,8 posto, zatim Melilla (44,5 %), Kampanija (43,5 %) i Ceuta (42,2 %). Riječ je uglavnom o regijama s visokom nezaposlenošću, niskim primanjima i slabom infrastrukturom.
Panonska Hrvatska – trećina stanovnika u riziku
Prema Eurostatu, Panonska Hrvatska spada među regije s iznadprosječnim rizikom od siromaštva – čak 31 posto stanovnika nalazi se u toj kategoriji. U odnosu na 2021., situacija se pogoršala: tada je udio bio 28,6 posto.
Regija obuhvaća Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.
U ostatku Hrvatske situacija je nešto bolja:
Jadranska Hrvatska: 22,9 %
Sjeverna Hrvatska: 18,3 %
Grad Zagreb: 11,1 %
Prema DZS-u, čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva – i ta brojka raste već treću godinu zaredom.
Zagreb među najstabilnijim regijama u EU
Zanimljivo, Zagreb se nalazi među 26 regija EU-a s najmanjim rizikom od siromaštva – manjim od 12,5 posto.
U istom društvu su i sjeverne i središnje talijanske regije (među njima i Bolzano, s rekordno niskih 6,6 %), većina Češke, dijelovi Austrije, Belgije, Poljske, te glavni gradovi Rumunjske, Slovenije i Slovačke.
S druge strane, najveće stope siromaštva bilježe regije u Grčkoj, Bugarskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Rumunjskoj, ali i – pomalo neočekivano – Bruxelles i Bremen.
Troškovi života guraju najslabije preko ruba
Eurostat navodi da su glavni gradovi većine istočnoeuropskih zemalja u boljem položaju od ostatka države. Primjerice, u Bukureštu je stopa siromaštva 12 posto, dok je u ostatku Rumunjske znatno viša.
Sličan obrazac vrijedi i za Slovačku, Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku i Bugarsku, gdje su provincije najmanje 50 posto siromašnije od glavnih gradova.
Kao jedan od glavnih uzroka navodi se porast troškova života – posebno hrane i energenata – koji najteže pogađa one s najmanjim prihodima.
“Cijene osnovnih potrepština rastu najbrže, a siromašni izdvajaju najveći dio dohotka upravo na njih”, stoji u izvješću. Inflacija u EU-u skočila je s 0,7 % u 2020. na 9,2 % u 2022., a potom pala na 2,6 % prošle godine, piše N1.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....