Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, i to devetu godinu zaredom. Nordijske zemlje najzastupljenije su među deset najsretnijih država: Island je drugi, Danska treća, a Švedska i Norveška zauzele su peto i šesto mjesto na listi najsretnijih država svijeta.
Između njih uglavila se četvrta Kostarika (najviši plasman jedne latinoameričke zemlje u povijesti istraživanja), dok su od sedmog do desetog mjesta zauzele Nizozemska, Izrael, Luksemburg i Švicarska. Rezultati su to aktualnog Svjetskog izvješća o sreći, koje objavljuje Centar za istraživanje dobrobiti Sveučilišta u Oxfordu, prenosi Index.
Da bogatstvo nužno ne podrazumijeva sreću, pokazuju i bogati Ujedinjeni Arapski Emirati na 21. mjestu, kao i Saudijska Arabija na 22. Među prvih dvadeset nisu se plasirali ni SAD (23.), Kanada (25.), Ujedinjeno Kraljevstvo (29.). Finci su zadovoljstvo životom ocijenili prosječnom ocjenom 7,764, dok je u SAD-u prosječna ocjena 6,816.
Na dnu ljestvice su Bocvana, Zimbabve, Malavi, Sijera Leone i posljednji, 147., Afganistan, kao najnesretnija zemlja na svijetu.
Od država iz regije Kosovo se našlo visokom 16. mjestu, Srbija je na 30., Bosna i Hercegovina na 37., Crna Gora na 60., a Hrvatska se nalazi iza njih na 70. mjestu.
Istraživanje anketom provodi Gallup, koji traži od ispitanika da ocijene svoj život na ljestvici od 0 do 10, pa se podaci analiziraju prema kriterijima: BDP po stanovniku, očekivani životni vijek, velikodušnost te percepcija slobode i korupcije, i to u trogodišnjem prosjeku.
"Uspješna društva surađuju kad se suoče s nedaćama. Finci to znaju. A kad jednom steknete osjećaj da ste u nečemu zajedno, nema granica onome što možete postići", rekao je John F. Helliwell, professor emeritus ekonomije na Sveučilištu British Columbia i jedan od osnivača urednika Izvješća o svjetskoj sreći.
Istraživanje je pokazalo da su ocjene zadovoljstva životom među ispitanicima mlađima od 25 godina u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu pale za gotovo cijeli bod tijekom posljednjeg desetljeća. To je dramatičan pad, pogotovo s obzirom na to da je prosječno zadovoljstvo mladih u ostatku svijeta poraslo.
"Jedan od krivaca, osobito u SAD-u, jest opseg i priroda korištenja društvenih mreža. Istraživanje ipak upozorava da su negativne emocije sve češće u svim regijama svijeta", kaže Helliwel.
Slika sreće je složena, a prelazak na digitalne načine proizvodnje i potrošnje informacija ključan je faktor. "Digitalno doba preoblikuje društvene i emocionalne temelje dobrobiti u Europi", rekla je Zeynep Ozkok, ekonomistica sa Sveučilišta St. Francis Xavier.
Unatoč prijetnji prekomjernog korištenja društvenih mreža, autori studije nisu pesimistični, dijelom i zato što su zemlje diljem svijeta počele donositi mjere za zaštitu mladih od opasnosti interneta.
Helliwell također crpi nadu iz činjenice da u najsretnijim zemljama ljudi nisu izgubili iz vida ono što je važno. Kao primjer naveo je pitanje gdje je najbolje izgubiti novčanik. Odgovor je, naravno, Finska. Helliwell smatra da je također važno ne zaboraviti dobrotu koju posjeduje većina ljudi, čak i izvan najbolje rangiranih zemalja, prenosi Index.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....