Hrvatska odnedavno ima prvu platformu za razvoj svemirske industrije. Nakon više od godinu dana priprema, HISPACE je službeno započeo s radom u veljači. Novo udruženje povezuje stručnjake, tvrtke i širu zajednicu zainteresiranu za svemirske tehnologije, istraživanja i industriju s ciljem aktivne podrške razvoju svemirskih projekata u Hrvatskoj te osnivanju Hrvatske svemirske agencije, priopćili su iz te udruge.
Četvero je osnivača udruge HISPACE, od kojih je dvoje iz Splita - Jakov Čudina, direktor tvrtke PixoCode te suosnivač i tajnik HISPACE-a i Tanja Prlenda Skenderija, direktorica studija WARD te suosnivačica i članica uprave HISPACE-a. Razgovarali smo s Jakovom i Tanjom o Društvu za razvijanje svemirske industrije u Hrvatskoj o kojem imaju meetup u zvjezdarnici u prostorima pomorskog fakulteta.
Što Vas je potaknulo da se uključite u projekt slanja prvog hrvatskog satelita u svemir?
JAKOV: Imao sam inovativnu ideju koja bi drastično pojednostavnila lansiranje satelita u orbitu te bi samim time spustila cijenu po kilogramu, no samim time sam bio svjestan da ću se trebati okružiti ljudima koje zanima svemir pa sam se pridružio projektu prvog hrvatskog satelita. Danas sam u procesu razvijanja te ideje.
TANJA: Kad se radi o nečem povijesno relevantnom, znate da je pred vas postavljen zadatak bez premca i koliko god projekata imali iza sebe, koliko god klijenata i uspješnih suradnji odradili, uvijek postoji taj novi moment ushita koji izvire iz nepoznatog i dosad neoblikovanog, a vi mu morate dati identitet adekvatan važnosti i imidžu koje projekt želi postići i projicirati.
Koja je bila Vaša uloga u timu koji je uspješno lansirao prvi hrvatski satelit CroCube krajem 2024. godine?
JAKOV: Radio sam na više područja, raspisivao sam formu sa podatcima o frekvencijama satelita za međunarodnu radioamatersku uniju, radio sam na web stranici, pomagao oko pojedinih organizacija događaja te sam sakupljao novac od donacija.
TANJA: Volim reći da je to bila svojevrsna “misija prije misije”, oblikovala sam vizualni identitet i branding, postavila temelje prepoznatljivosti misije a onda zajedno s kolegicom Vedranom Radetić autoricom naminga naše kockice, i voditeljicom marketinga misije napravljena je komunikacijska strategija kako vizualna tako i verbalna prema svim ključnim dionicima i smjer kampanje koja je trajala do samog lansiranja skoro pa tri godine. Stvoren je prepoznatljiv identitet misije baziran na šahovnici, onaj nacionalni kako bi se Hrvatska što jače pozicionirala na svjetskoj mapi.
Koji su najveći izazovi s kojim ste se susreli prilikom izvedbe prve hrvatske svemirske misije? Koji su glavni izazovi s kojima se cijela država suočava u razvoju svemirske industrije?
JAKOV:Trebalo je ispuniti IARU(međunarodna radioamaterska unija) formu, a na njihovoj stranici je bilo teško pronaći pravu formu tako da smo prvi put ispunjavali pogrešnu formu, što se tiče sakupljanja donacija znalo je biti problema oko skeptičnosti lansiranja prvog hrvatskog satelita od šire publike, a u procesu izrade web stranice uvijek ima problema no ni jedan nije bio toliko problematičan da bi ga se sjetio.
A s druge strane Hrvatska je mala zemlja i gotovo je nemoguće pronaći dovoljno kadra za realizaciju bilo kakvog kompleksnijeg svemirskog projekta. S druge strane priključivanje hrvatske u jednu od članica ESA-e(Europske svemirske agencije) bi nam pružilo mogućnost da hrvatski znanstvenici i inženjeri imaju priliku raditi na izuzetno kompleksnim projektima kao rad na budućim mjesečevim bazama iz Artemis misije te ostalim kompleksnim projektima. Da bi Hrvatska postala puna članica ESA-e trebamo izgraditi nekakvu infrastrukturu koju mi sada nemamo i tu se krije cilj HISPACE-a.
TANJA: Kako je CroCube misija financirana iskljucivo kroz vlastite kanale najveći izazov je bio s nimalo budžeta napraviti veliki reach i zainteresirati donatore da sudjeluju u financiranje same misije. Tijekom crowfunding kampanje susreli smo se s bezbroj izazova na putu, od awareness-a javnosti do popularizacije svemirske industrije prema ključnim dionicima.
Kako je iskustvo rada na prvoj hrvatskoj satelitskoj misiji utjecalo na Vaše ambicije i ideje vezane za svemir?
JAKOV: Potaklo je inovaciju za koju sam sumnjao da neće vidjeti svjetlo dana. I prije satelita su postojale ambicije no koliko god da vam je ideja genijalna bez podrške čvrstog tima je osuđena na propast.
TANJA: U ovaj projekt nisam ušla isključivo zbog njegovog brandinga, već i kao majka dva sina kojima će ova misija (i sve naredne) stvoriti i otvoriti nove horizonte, mogućnosti obrazovanja i zaposlenja te im time osigurati bolju i napredniju budućnost.
Što je po vama bio najveći prvog hrvatskog satelita CroCube, kojeg je u svemir ponijela raketa Falcon 9 tvrtke SpaceX?
JAKOV: Ja bih rekao da ih postoji nekoliko, prvi veliki uspjeh je što se uspio okupiti malen ali izuzetno kvalitetan kadar ljudi raznih struka što je dovelo do samog uspjeha misije, drugi veliki uspjeh misije bi rekao da je bilo lansiranje i prvo javljanje satelita, a treći veliki uspjeh je onaj posljednji, drugim riječima prva slika sa hrvatskog satelita koja je trebala slikati hrvatsku no kako je bila naoblaka nije se vidio očekivani prizor.
TANJA: Najveći uspjeh je svakako to što je usprkoj velikoj skepsi javnosti, skupina entuzijasta, da naglasim volontera na projektu iz različitih struka ustrajno no s velikom strašću i upornošću projekt uspjela dovesti do samog kraja i time pokazati Hrvatskoj javnosti da se može napraviti ono što se naizgled činilo nemogućim, upisati Hrvatsku na svemirsku mapu! Pokazali smo svijetu da je Hrvatska više od turizma i sporta i da ima kvalitetan kadar sposoban napraviti naočigled nemoguće stvari. Svi veliki snovi počinju prvim korakom.
Koliki je po vama svemirski potencijal Dalmacije?
JAKOV: Smatram da ga ima puno više nego što javnost misli. Morate držati na umu da glavni pokretač svemirske industrije nisu ni istraživanja ni milijarderi koji putuju u svemir već sateliti te aplikacije koje nam služe za svakodnevni život. U Hrvatskoj već sad postoji desetak poduzeća koja su direktno vezana u svemirski sektor.
TANJA: S obzirom na razvijenu brodogradnju postoji hipotetska ideja da se iskoristi potencijal naših brodogradilišta za razvoj kompaktnijih satelitskih komponenti. Kako sam prije navela surađujem s FESBom i upravo tamo pronalazim ogroman potencijal za razvoj softverskih programa za praćenje satelitskih operacija, komunikacija i snimanja (IoT Days i ostale aktivacije)
Amerika je započela novu svemirsku utrku. Mislite li da ćemo kao civilizacija brzo na Mars? Zašto?
JAKOV: Vjerujem da ćemo kroz 10-20 godina staviti prvog čovjeka na Mars no smatram da će nam trebati više od 100-200 godina da se sagradi kolonija od nekoliko milijuna stanovnika. Postoji nevjerovatan broj prepreka za odlazak i život na Marsu te samo održavanje infrastrukture.
TANJA: Odrasla sam čitajući distopije pa bih se usudila reči da za sada razmišljam u tom kontekstu. Temeljne su prepreke vezano za kozmičko zračenje i gravitaciju posade a i kako rješiti problem povratka. No do 2034 je dug period i vjerujem da će se do tada rješiti neki od otvorenih pitanja
Je li Europa u svemiru po ičemu ispred SAD-a?
JAKOV: Europa je prva sletjela na komet, Europa je sletjela i na Titan(najveći Saturnov mjesec i 2. najveći mjesec u sunčevom sustavu). Prednost Europe je što mi imamo bolje odnose sa ostatkom svijeta za razliku od Amerike kao npr s Kinom, a s obzirom da su svemirske misije često kompleksne potrebna je kolaboracija između više zemalja tako da po nekom mojem mišljenju kolaboracija bi nam trebala biti bitnija od međusobnog natjecanja jer na kraju dana bolje je podijeliti zasluge nego ih uopće ne imati.
TANJA: Veliki ljudski potencijal svakako. Europa ima tu diferencijalnu prednost neutralnosti koja joj omogućava suradnje s Kinom (i Rusijom) dok je NASA zbog politike ograničena u tome. Također osvrnula bih se na Europski Copernicus sutav za mjerenja koji mnogi smatraju bolji od NASInog.
Koji su vam uzori u svemirskim istraživanjima i industriji?
JAKOV:Teško mi je odgovoriti na takvo pitanje s obzirom da nemam nekakvog uzora no ako bi morao birati osobu za koju smatram da je najviše pridonijela svemirskoj industriji odabrao bi Wernhera von Brauna.
TANJA: Ako treba govoriti o inspiracijama vise bi se osvrnula na velike vizionare budućnosti kao što je bio čuveni futurolog Stanislaw Lem ili pak Clifford D. Simak, Čapek i slični koji su svojim velikim djelima uspjeli otvoriti neke nove portale imaginacije i začuđujućeg!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....