Ugledni klimatolog James Hansen predviđa da bi 2026. mogla postati najtoplija godina otkako postoje mjerenja, zbog kombinacije klimatskih promjena i snažnog El Niño učinka koji dodatno podiže globalne temperature.
Trenutačni rekord drži 2024. godina, kada su globalne temperature prvi put premašile 1,5 °C iznad predindustrijskog prosjeka.
Već početak 2026. obilježili su veliki šumski požari u Patagonija, povezani s ekstremnim vremenskim uvjetima.
U drugoj polovici godine gotovo sigurno se očekuje razvoj El Niña, prirodne klimatske faze tijekom koje se topla voda širi tropskim dijelom Tihog oceana i zagrijava cijeli planet. Neki modeli sugeriraju da bi mogao biti riječ o tzv. "super El Niñu", potencijalno jednom od najjačih ikad zabilježenih. Zbog toga mnogi znanstvenici smatraju da bi vrhunac zagrijavanja mogao uslijediti 2027. godine, kada će se u potpunosti osjetiti učinci ovog klimatskog fenomena, piše New scientist.
A prema novom istraživanju University of British Columbia, ljeta počinju ranije, traju dulje i donose više topline nego prije i to brže nego što su znanstvenici ranije procjenjivali.
U razdoblju od 1990. do 2023. prosječno ljeto između tropa i polarnih krugova produžilo se za oko šest dana po desetljeću, što je više od ranijih procjena od četiri dana. U nekim gradovima promjene su još izraženije: u Sydneyu ljeto danas traje oko 130 dana, dok je 1990. trajalo oko 80, a u Torontu se produžuje za osam dana po desetljeću, piše Phys.org.
Znanstvenici su ljeto definirali prema temperaturama, a ne kalendarski, kao razdoblje kada temperature prelaze povijesni prosjek za najtopliji dio godine.
Rezultati imaju važne posljedice za poljoprivredu, opskrbu vodom, zdravlje i energetiku, jer su ti sustavi prilagođeni dosadašnjim sezonskim obrascima.
Sezone se mijenjaju naglo
Prijelazi između godišnjih doba postaju sve brži. Umjesto postupnog zatopljenja, ljetne temperature dolaze naglo, što može poremetiti prirodne cikluse i planiranje.
Primjerice, biljke mogu procvjetati prije nego što su oprašivači aktivni, poljoprivreda se mora ranije prilagođavati, a brže topljenje snijega povećava rizik od proljetnih poplava.
Studija objavljena u časopisu Environmental Research Letters uvodi i novi način mjerenja ukupne topline tijekom ljeta, koji kombinira temperaturu i trajanje.
Prema tim podacima, količina akumulirane topline na kopnu sjeverne hemisfere raste više nego tri puta brže nego u razdoblju od 1961. do 1990. Najveći porast bilježi se u obalnim područjima, što može imati velik utjecaj na milijune ljudi koji ondje žive.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....