Miris krafni i fritula, šarene maske i povorke, koje barem na jedan dan brišu ozbiljnost svakodnevice, tako u mnogim hrvatskim gradovima izgleda Pokladni utorak.
Fašnik, maškare, karneval - kako god nazivali događaje koji se odvijaju na Pokladni utorak, u naravi, riječ je o posljednjem danu veselja prije ulaska u razdoblje koje je po svemu suprotno: tiše, ozbiljnije i sabranije.
Mnogi će reći da je to jednostavno "zadnji dan prije korizme“, ali malo tko će znati objasniti što se zapravo događa već sutradan - i zašto je taj prijelaz važan.
Znak prolaznosti
Naziv "poklade“ dolazi od riječi koja znači ostaviti, oprostiti se, odložiti. Nekada se doslovno "pokladalo“ meso i masna hrana, jer je pred vjernicima bilo vrijeme posta. Pokladni utorak nije početak korizme, kako se često pogrešno misli, nego njezin prag.
Korizma započinje na Pepelnicu, kada se u crkvama na čelo vjernika stavlja pepeo kao znak prolaznosti i poziva na obraćenje. U tom simboličnom prijelazu od smijeha do tišine krije se snažna poruka: radost ima svoje mjesto, ali jednako tako i vrijeme za zastati.
Vrijeme kušnje i sazrijevanja
Korizma traje četrdeset dana i priprema je za Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Broj četrdeset u biblijskoj simbolici označava vrijeme kušnje i sazrijevanja - toliko je, prema Evanđeljima, Isus proveo u pustinji u molitvi i postu. Upravo je to temelj korizmenog razdoblja: povući se, ogoliti se od viškova i zapitati se što je doista važno.
Papa Franjo je korizmu opisivao kao "vrijeme obnove i milosti“, naglašavajući da to nije tek tradicionalna obveza, nego prilika za osobni i duhovni novi početak. U jednoj od svojih poruka istaknuo je i da je korizma "svojevrsno buđenje“ - trenutak kada se čovjek treba otrgnuti od rutine i zapitati živi li površno ili svjesno.
U svakodnevnom govoru često se čuje kako netko "radi korizmu“. Najčešće to znači da se odriče slatkiša, cigareta, kave ili društvenih mreža. I doista, odricanje jest dio korizmene prakse. No ono nije samo sebi svrha.
Svećenici i teolozi godinama upozoravaju da smisao nije u tome da netko četrdeset dana broji koliko je puta odolio čokoladi, nego da kroz malu žrtvu nauči veću stvar - slobodu od navezanosti, veću osjetljivost za bližnje, konkretnu solidarnost i strpljenje. Jer korizma, u svojoj biti, nije dijeta. Ona je vrijeme preispitivanja.
"Post ima smisla ako otvara srce prema drugima“, znao je poručiti papa Franjo, upozoravajući da odricanje koje ostaje zatvoreno u vlastitoj disciplini promašuje bit. Papa korizmu naziva i "novim početkom i putom prema uskrsnoj pobjedi“, podsjećajući da ona nije mračno razdoblje, nego put koji vodi prema radosti. Bez te priprave, Uskrs bi, kako ističu vjernici, izgubio svoju dubinu.
U Katoličkoj Crkvi post i nemrs obvezni su na Pepelnicu i Veliki petak. Post znači jedan puni obrok u danu, dok nemrs podrazumijeva suzdržavanje od mesa, a vrijedi i svakog petka tijekom korizme. No i tu se naglašava razboritost - bolesni, stariji i djeca nisu obvezni postiti. Duh je važniji od forme.
Tri stupa korizme
"Korizma nas poziva da se uronimo u more molitve“, znao je reći papa Franjo, podsjećajući da u svijetu punom buke i distrakcija čovjek treba pronaći vrijeme za tišinu i unutarnji dijalog. Molitva, post i milostinja - tri su stupa korizme - nisu sami sebi svrha, nego put prema većoj ljubavi.
"Korizma je vrijeme samoodricanja kako bismo bogatili živote drugih“, isticao je Papa, naglašavajući da svaka žrtva ima smisla tek onda kada otvara prostor za konkretna djela milosrđa. Upravo zato dodaje kako nas korizma "ponovno povezuje s Kristom“ -kroz Riječ, sakramente i služenje drugima.
U mnogim hrvatskim krajevima Pokladni utorak završava spaljivanjem ‘Krnje‘ - lutke koja simbolično preuzima krivnju za sve loše iz protekle godine. Taj čin ima gotovo terapeutski učinak: zajednica se simbolično oslobađa tereta i ulazi u novo razdoblje očišćena. Sutradan, međutim, atmosfera se mijenja. Ljubičasta liturgijska boja u crkvama zamjenjuje šarenilo maškara, a pjesme postaju tiše.
Duhovni ‘reset‘
U suvremenom vremenu korizma dobiva i dodatnu dimenziju. Neki se ne odriču samo hrane, nego i negativnosti. Obećaju da neće ogovarati, da će manje vremena provoditi na društvenim mrežama, da će svakodnevno nazvati roditelje ili pomoći nekome kome je potrebna podrška. U tom smislu, korizma postaje svojevrsni duhovni "reset“ - prilika da se promijeni ritam života koji je često prebrz i preglasan.
Papa Franjo podsjeća da je "ljubav odgovor“ - i da bez djela milosrđa korizma ostaje prazna forma. Upravo zato ovo razdoblje nije tek tradicija, nego poziv na unutarnju promjenu.
Pokladni utorak zato nije samo dan za još jednu krafnu više. On je granica između dva ritma - između vanjske buke i unutarnje sabranosti. Između šarenih maski i suočavanja sa sobom. A možda je baš u toj promjeni tempa najveći smisao korizme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....