Svaki treći radnik ovih zanimanja bori se s depresijom, a svaki deseti razmišljao o suicidu: ‘To je neprihvatljiv teret‘

Europski zdravstveni radnici suočavaju se s produbljivanjem krize mentalnog zdravlja, navodi se u novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koje je podržala Europska komisija, a koje je već izazvalo sve veću zabrinutost i djelovanje na razini EU-a.

"Jedan od troje liječnika i medicinskih sestara prijavljuje depresiju ili anksioznost, a više od jednog od deset razmišljalo je o oduzimanju života ili samoozljeđivanju", rekao je Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu, piše Euractiv.

Izvješće koje je danas objavio Klugeov ured najveće je do sada WHO-ovo istraživanje o dobrobiti zdravstvenih radnika. To je prvo istraživanje koje ispituje zdravstvene djelatnike u svim državama članicama EU-a, plus Islandu i Norveškoj.

Nesigurni uvjeti rada – uključujući izloženost nasilju, dosljedno dugo radno vrijeme, rad u smjenama i prekomjerno opterećenje – izravno su povezani s lošim mentalnim zdravljem, navodi se u izvješću.

 Manjkat će ih skoro milijun 

Kluge je upozorio da ova kriza mentalnog zdravlja među zdravstvenim radnicima ugrožava integritet europskih zdravstvenih sustava i predstavlja širu krizu zdravstvene sigurnosti.

"Ovo je neprihvatljiv teret za one koji se brinu o nama", rekao je Kluge, napominjući da će, kako sve više liječnika i medicinskih sestara napušta profesiju, pacijenti imati dulje vrijeme čekanja i nižu kvalitetu skrbi. "Na kraju, svi plaćaju cijenu", dodao je.

Izvješće WHO-a također predviđa da bi se Europa do 2030. mogla suočiti s nedostatkom od oko 940.000 zdravstvenih radnika ako se ne poduzmu hitne mjere.

 Nesigurni uvjeti rada – uključujući izloženost nasilju, dosljedno dugo radno vrijeme, rad u smjenama i prekomjerno opterećenje – izravno su povezani s lošim mentalnim zdravljem, navodi se u izvješću EU parlamenta o medicinskom osoblju (ilustracija) 

Afp

"Ovo ne čudi", rekao je Adam Rogalewski, službenik za zdravstvenu politiku u Europskom sindikatu javnih službenika (EPSU).

Dodao je da su čak i prije pandemije Covida-19 radnici već bili pod značajnim pritiskom, a pandemija je pogoršala postojeće probleme.

Europska komisija je itekako svjesna problema, jer je izvješće financirano u okviru zajedničkog projekta WHO-a/Europe i Izvršne vlasti EU-a.

smanjenje administrativnog opterećenja

U Europskom parlamentu, odbori za javno zdravstvo (SANT) i za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) udružili su snage kako bi se uhvatili u koštac s tim problemom. Izrađuju "krizni plan EU za zdravstvenu radnu snagu", s ciljem predlaganja mjera politike za jačanje europske zdravstvene radne snage.

Izvjestitelji Loucas Fourlas (EPP, EMPL) i Ruggero Razza (ECR, SANT) trebali su predati svoj prvi nacrt izvješća do 30. rujna.

Medicinske sestre dijele stres i opterećenje  liječnica i liječnika   (ilustracija)

Afp

Izvjestitelj u sjeni András Kulja (SANT) rekao je za Euractiv da će izvješće Parlamenta "pozvati Europsku komisiju i države članice da ugrade podršku mentalnom zdravlju, prevenciju izgaranja, fleksibilne uvjete rada, mogućnosti rada s nepunim radnim vremenom, jačanje strukovnih organizacija i smanjenje administrativnog opterećenja".

Sindikat je pozivao na posebnu direktivu o psihološkim čimbenicima rizika, objasnio je Rogalewski, dodajući da će nalazi izvješća doprinijeti tekućem radu Europskog parlamenta.

EU parlament pozvat će Europsku komisiju i države članice, među ostalim, i na smanjenje administrativnog opterećenja (ilustracija) 

 

 

Afp