Podaci pokazuju da neki ljudi mogu biti svjesni svoje okoline čak i nakon što su proglašeni biološki mrtvima, dugo nakon što je srce prestalo pumpati krv.
Prema znanstvenicima, tijelo pokazuje da biološke i neuronske funkcije "postupno opadaju od minuta do sati", umjesto da "prekidaju naglo", prenosi LBC.
Istraživačica Anna Fowler otkrila je da smanjenje moždane aktivnosti traje satima, a ne sekundama, kao što se ranije vjerovalo.
Na znanstvenoj konferenciji u Arizoni, Fowler je objasnila: "Noviji dokazi sugeriraju da biološke i neuronske funkcije ne prestaju naglo. Umjesto toga, one postupno opadaju od minuta do sati, što sugerira da smrt nije trenutni događaj, nego proces".
U svojoj studiji dodala je: "Svijest možda ne nestaje u trenutku kada mozak utihne. Stanice možda ne umiru u trenutku kada srce prestane kucati. Ovo istraživanje sugerira da smrt nije naglo ugašenje života, već početak transformacije, na koji sada medicina, filozofija i etika moraju pristupiti s većom skromnošću i jasnoćom".
Fowler je upozorila da njezina otkrića mogu imati implikacije na etiku doniranja organa, jer bi liječnici mogli preispitati trenutke uzimanja organa. Obično se organi uzimaju u minutama nakon što srce prestane kucati kako bi ostali funkcionalni, piše LBC.
Govoreći novinarima na konferenciji, Fowler je dodala: "Što se zapravo događa kada umiremo? Nitko zaista ne zna. Želim da ljudi razmisle i promišljaju što znači stvarno umrijeti. Smrt bi se trebala razmatrati u fazama. Ako imate rak, možete imati fazu tri, fazu dva… Isto tako postoje faze smrti".
"Noviji dokazi sugeriraju da elementi svijesti mogu kratko postojati izvan mjerljive aktivnosti mozga i da smrt, koja se dugo smatrala apsolutnom, zapravo može biti pregovaračko stanje."
Ranija istraživanja u području kardiologije i neurologije također su ukazivala na slične pojave. Studije koje su pratili pacijente tijekom operacija srca ili slučajeva kliničke smrti pokazale su da mozak može nastaviti emitirati električne impulse još nekoliko minuta nakon prestanka srčanog rada.
U nekim slučajevima, pacijenti su nakon reanimacije opisivali svjesne percepcije okoline, poput osjećaja lebdenja iznad tijela ili opažanja razgovora i događaja u sobi. Takvi fenomeni su dugo smatrani rijetkostima, no sustavna analiza starih podataka i snimaka EEG-a pokazala je da slična aktivnost može biti češća nego što se ranije mislilo.
Također, neka istraživanja sugeriraju da pojedine stanice mozga i živčani sklopovi mogu preživjeti kratkotrajnu ishemiju i zadržati funkcionalnu aktivnost, što objašnjava zabilježene percepcije svjesnosti. Neuroznanstvenici su primijetili da se tijekom tih faza aktiviraju neuronske mreže povezane s percepcijom i pamćenjem, što znači da mozak i dalje može obrađivati informacije i stvarati svijest unatoč prekidu cirkulacije krvi u tijelu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....