Tjeramo ih s balkona, a ni ne znamo što sve mogu: u pokusima su pokazali sposobnosti koje zvuče gotovo nestvarno

Na rivi nam se motaju oko nogu, na trgovima strpljivo čekaju da nekome ispadne komadić peciva, a na balkonima ih uglavnom ne dočekujemo s oduševljenjem. Golubovi su toliko uobičajen dio gradskog života da ih rijetko promatramo sa zanimanjem. Još rjeđe pitamo se što sve mogu naučiti.

A upravo su te ptice znanstvenicima poslužile za istraživanje jedne sposobnosti koja povezuje životinjsko učenje i umjetnu inteligenciju: usvajanja obrazaca kroz iskustvo. Istraživanje predstavljeno na stranicama Sveučilišta u Iowi⁠, objavljeno 2023., bavilo se učenjem kategorija. Autori su ispitivali mogu li golubovi svladati zahtjevan zadatak u kojem bi traženje jednostavnog pravila bilo slabo rješenje.

Kad pravila ne pomažu

Ljudi često pokušavaju uvesti red u nepoznato. Tražimo zajedničku osobinu, postavimo pravilo pa provjeravamo funkcionira li ono i u sljedećem primjeru. No postoje zadaci u kojima takav pristup teško donosi uspjeh.

Golubovi su u ovom istraživanju postupno povezivali prikazane podražaje s odgovarajućim odgovorima. Takvo se učenje naziva asocijativnim: iskustvo pomaže oblikovati budući izbor. Upravo se u snazi tog mehanizma nalazi poveznica s određenim oblicima umjetne inteligencije.

Golubovi su svakodnevni gosti naših trgova i riva, no njihove sposobnosti često podcjenjujemo

 

Tonči Plazibat/Cropix

Točan odgovor donosio je hranu

U pokusu su sudjelovala četiri goluba. Promatrali su vizualne uzorke te kljucanjem lijevog ili desnog gumba birali kojoj kategoriji pripadaju. Za točan odgovor dobivali su nagradu u obliku hrane, dok je pogrešan izbor prolazio bez nje.

Na početku su pogađali otprilike u polovici slučajeva. Nakon brojnih pokušaja prosječna točnost porasla je na 68 posto. Zadatak su, dakle, postupno svladavali iskustvom, bez potrebe da oblikuju pravilo kakvo bi čovjek pokušao izreći riječima. Istraživači su taj način učenja usporedili s osnovnim principima kojima se koriste i sustavi umjetne inteligencije pri učenju prepoznavanja obrazaca. 

Istraživanja su pokazala da golubovi mogu poredati skupine predmeta prema broju, od manjeg prema većem

Tonči Plazibat/Cropix

Što nam zapravo govori ta usporedba?

Privlačno je zaključak prepričati tvrdnjom da golubovi "razmišljaju kao umjetna inteligencija”. Preciznije je, međutim, govoriti o sličnosti određenog mehanizma učenja. Istraživanje pokazuje koliko postupno povezivanje podražaja i odgovora može biti učinkovito pri svladavanju složenih kategorija. 

Usporedba s umjetnom inteligencijom samo je jedan od razloga zbog kojih su golubovi zanimljivi istraživačima. Njihove sposobnosti proučavaju se desetljećima, a neki pokusi zvuče kao da je netko ovim gradskim pticama odlučio prirediti malu maturu iz umjetnosti, matematike i jezika.

U istraživanju objavljenom 1995. godine⁠ golubovi su naučili razlikovati reprodukcije Monetovih i Picassovih slika. Naučeno su mogli primijeniti i na dotad neviđenim djelima tih umjetnika, što pokazuje da njihov uspjeh nije počivao samo na pamćenju pojedinačnih prikaza. 

Zanimljive rezultate ostvarili su i u zadacima s količinama. Rad objavljen 2011. u časopisu Science⁠ pokazao je da mogu naučiti poredati skupine predmeta prema njihovu broju, od manjeg prema većem. Izraz "znaju brojati” zato treba shvatiti u kontekstu razlikovanja količina i njihova redoslijeda, a ne ljudskog izgovaranja brojeva. 

U pokusu Sveučilišta u Iowi četiri goluba učenjem su dosegnula prosječno 68 posto točnih odgovora. Učenje kroz pokušaje, pogreške i nagrade povezuje golubove s osnovnim principima nekih sustava umjetne inteligencije

.

Damjan Tadić/Cropix

Ove ptice mogu naučiti razlikovati engleske riječi od besmislenih nizova slova, bez razumijevanja njihova značenja

Božidar Vukičević/Cropix

Razlikuju dobroćudno od zloćudnog tkiva

Ni slova im nisu bila nepremostiva prepreka. U istraživanju iz 2016. godine⁠ naučili su razlikovati engleske riječi od nizova slova koji nisu riječi te su naučeno djelomično primjenjivali na nove primjere. To ne znači da su razumjeli značenje napisanoga, nego da su mogli prepoznavati pravilnosti u rasporedu slova.

Možda najviše iznenađuje istraživanje objavljeno 2015. Golubovi su nakon treninga naučili razlikovati dobroćudno od zloćudnog tkiva dojke na digitalnim mikroskopskim slikama, a uspješnost su pokazali i na novim prikazima. U istom su radu ispitivani i na mamografskim snimkama, uz različite rezultate ovisno o zadatku. Tvrdnju da "otkrivaju rak” stoga valja precizirati: riječ je o prepoznavanju obilježja na slikama u kontroliranim pokusima. 

Sve te sposobnosti daju nam dobar razlog da se malo dulje zagledamo u ptice pokraj kojih svakodnevno prolazimo. Ono što nama izgleda kao običan golub znanstvenicima je vrijedan sugovornik u istraživanju učenja, pamćenja i vizualnog prepoznavanja. Za drukčiji pogled na naše pernate susjede i to je sasvim dovoljno. Sljedeći put kada golub kraj klupe strpljivo bude čekao mrvicu vašeg doručka, možda ćete ga pogledati s malo više zanimanja. Iza tog naizgled običnog gradskog prizora krije se životinja čije sposobnosti zaslužuju više od usputnog odmahivanja rukom.

Nakon treninga golubovi su razlikovali dobroćudno i zloćudno tkivo dojke na digitalnim mikroskopskim slikama

 

Goran Sebelić/Cropix