Nova opsežna znanstvena studija otkriva strašne posljedice klimatskih promjena na starom kontinentu. Broj smrtnih slučajeva od vrućine uvelike je pogoršan siromaštvom, usamljenošću i povezanim bolestima.
Europa se sve brže zagrijava, a posljedice su naprosto katastrofalne za javno zdravlje. Najnovija znanstvena studija, o kojoj izvještava britanski The Guardian, potvrdila je najgore scenarije i pokazala da su toplinski valovi ovog ljeta odnijeli živote oko 50.000 ljudi diljem Europe. Klimatske promjene postali su neposredna i smrtonosna opasnost koja uglavnom pogađa najranjivije stanovnike.
Opsežna analiza 854 europska grada
Britanski list The Guardian nedavno je objavio rezultate dubinskog modeliranja koje su proveli vrhunski stručnjaci. Istraživači su prikupili i analizirali podatke o temperaturama i smrtnosti iz čak 854 europska grada. Rezultat je "zapanjujuća" i tragična brojka koja još jednom skreće pozornost na činjenicu da je vrućina tihi, ali izuzetno učinkovit ubojica.
Europa se smatra kontinentom koji se najbrže zagrijava na svijetu, a njezino stanovništvo u prosjeku stari i posljedično je podložnije toplinskom stresu.
Najgore u južnoj Europi i Mađarskoj
Studija je pokazala da posljedice toplinskih valova nisu ravnomjerno raspoređene. Podaci otkrivaju da su ljudi na Malti, u Italiji i Mađarskoj ove godine najviše podlegli vrućini. Geografski položaj i intenzitet toplinskih kupola stvorili su smrtonosne uvjete u tim zemljama koji su preopteretili zdravstvene sustave.
Međutim, vrućina ne ubija sama. Znanstvenici ukazuju na ključne čimbenike rizika koji su drastično pogoršali broj smrtnih slučajeva. Ekstremne temperature bile su najfatalnije za ljude koji su već bolovali od pridruženih kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti.
Siromaštvo i usamljenost kao čimbenici rizika
Socijalni aspekt ove tragedije posebno je zabrinjavajući. Stručnjaci koje citira The Guardian upozoravaju:
"Toplinski valovi otkrili su duboke društvene nejednakosti. Stope smrtnosti bile su znatno veće među pojedincima koji žive u siromaštvu, koji si ne mogu priuštiti odgovarajuću izolaciju doma ili klimatizaciju. Usamljenost je također ključni čimbenik – mnoge starije osobe umrle su same u svojim domovima, a da im nitko nije na vrijeme ponudio pomoć ili čašu vode."
Studija stoga šalje oštro upozorenje europskim vladama. Pripreme za buduća ljeta ne smiju uključivati samo smanjenje emisija stakleničkih plinova, već i radikalne promjene u zdravstvu, urbanističkom planiranju (ozelenjavanje gradova) i, prije svega, u osiguravanju jačih društvenih mreža za zaštitu onih stanovnika koji si ne mogu sami pomoći.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....