Trenerica Maja Ćustić pokrenula je vlastitu inicijativu, na što ju je potaknulo ozbiljno zdravstveno iskustvo kroz koje je prošla, a koje ju je navelo da okupi stručnjake i liječnike s ciljem da ljudima prenesu provjerena znanja i pomognu im bolje razumjeti vlastito zdravlje.
Danas sve mora biti "brzo" – informacije, rješenja, rezultati. U toj utrci često se poseže za instant-odgovorima, dok istovremeno postaje sve teže razlučiti što je zaista korisno, a što samo dobro upakiran marketing. Upravo te preopterećenosti svjesna je i Maja Ćustić, kineziologinja i bivša trenerica showa "Život na vagi", koja je vlastito iskustvo odlučila pretvoriti u konkretnu inicijativu, piše Story.
Tako je nastala konferencija "Kako dalje?", na kojoj će okupiti stručnjake i liječnike kako bi publici približili teme zdravlja na jasan, razumljiv i provjeren način. Poseban naglasak stavljen je na stvarna životna iskustva i granice ljudske izdržljivosti.
"Prije nekoliko godina prošla sam kroz razdoblje koje me je natjeralo da se ozbiljno suočim s vlastitim zdravljem. Imala sam problema s teškom nesanicom, koja je utjecala na moje fizičko i mentalno zdravlje. Danas, kroz razgovore s ljudima, sve češće vidim koliko se mnogi bore s tjeskobom, iscrpljenošću i stresom, a da pritom misle da je to normalno. Istina je da naše tijelo stalno šalje signale, ali često ih zanemarujemo. Upravo iz te spoznaje rodila se želja da okupim stručnjake i liječnike te organiziram konferenciju ‘Kako dalje?‘, koja će se održati 18. travnja u hotelu ‘Zonar‘ u Zagrebu. Moja je namjera pomoći ljudima da razumiju vlastito zdravlje, ponuditi im provjerene i kvalitetne informacije, te ih podsjetiti na ono najvažnije – da u svemu tome nisu sami", rekla je Ćustić o konferenciji.
Najveći je problem današnjeg pristupa zdravlju kasna reakcija.
"Reagiramo tek kad nas tijelo zaustavi. Zbog ludog tempa života, nedostatka vremena i ganjanja ciljeva, zdravlje pada u drugi plan. Ne slušamo ga dok još tiho govori. Često liječimo posljedice, umjesto da tražimo uzrok. Zar je bolje trošiti novac na krpice koje ćemo obući par puta i zaboraviti ih u ormaru nego uložiti u znanje, zdravlje i osobni razvoj, koji stvaraju kvalitetniji život?"
O vlastitom zdravstvenom iskustvu s parazitima detaljno opisuje kroz što je prošla:
"Oduvijek sam pazila na zdravlje, trenirala, vodila računa o prehrani, puno se kretala u prirodi. Nisam imala problema sa spavanjem, mogla sam zaspati bilo kada i bilo gdje. Godine 2022. prvi put sam se susrela s nečim potpuno nepoznatim – nesanicom. Spavala sam samo sat vremena dnevno. Tada sam prvi put osjetila što znače tjeskoba i anksioznost, a mozak mi je bio u potpunom kaosu. Uz to su se pojavili i brojni fizički simptomi: konzumirala sam velike količine šećera, počela mi je ispadati kosa, lice mi se osulo prištićima, svakodnevno sam povraćala i imala probavne smetnje, a menstruacija je trajala i po 15 dana."
Nakon određenog vremena potražila je medicinsku pomoć i dobila terapiju, ali bez značajnijeg poboljšanja. Iako su nalazi bili uglavnom uredni, nastavila je tražiti uzrok i nije odustajala. Ističe važnost podrške svoje mentalne trenerice Ivane i njezina brata, doktora Bilića, zahvaljujući kojima je otkriveno da je parazit napao jetru. Nakon toga započela je antiparazitni program u trajanju od 21 dan, a već nakon šest do sedam dana primijetila je poboljšanje sna. Nakon završetka programa tijelo se postupno vraćalo u ravnotežu, koža se smirila, probava i ciklus su se stabilizirali, dok je mozgu trebalo više od tri tjedna za oporavak. U tome joj je pomogao neurofeedback, a tijelo je vraćala u formu laganim treninzima i kontroliranom prehranom. Naglašava da će zauvijek biti zahvalna ljudima koji su joj u tom razdoblju bili najveća podrška.
Smatra da je za to što se o temama poput hormona, emocija ili parazita još uvijek nedovoljno otvoreno govori glavni razlog manjak znanja. Ističe kako se tek posljednjih godina počinje više govoriti o povezanosti emocija i tijela, iako je znanost to odavno dokazala. Dodaje kako se kod nas i dalje često na mentalni rad i mentalne trenere gleda s određenom dozom srama, što smatra potpuno pogrešnim.
"Ljudi često bježe od ugljikohidrata jer su ih moderne dijete prikazale kao glavnog krivca za debljanje. U stvarnosti, problem nije u samim ugljikohidratima, nego u njihovoj kvaliteti i količini. Rafinirani šećeri i prerađena hrana imaju potpuno drugačiji učinak od voća, povrća i cjelovitih žitarica. Ugljikohidrati su prirodan i važan izvor energije, posebno za mozak i tijelo u pokretu. Kad se biraju pametno i jedu uravnoteženo, oni nisu neprijatelj, nego temelj zdrave prehrane."
Istaknula je kako su društvene mreže značajno doprinijele konfuziji oko zdravlja i prehrane jer omogućuju da svatko dijeli savjete bez obzira na stručnost. Time se, kaže, točne informacije često miješaju s mitovima i marketinškim sadržajem. Posebno problematičnim smatra način na koji platforme favoriziraju kratke i senzacionalne poruke koje se brzo šire, iako su često pojednostavljene ili netočne. Zbog stalnih trendova i kontradiktornih savjeta, ljudi dobivaju dojam da se pravila stalno mijenjaju, što stvara zbunjenost i nepovjerenje. Ipak, naglašava kako društvene mreže mogu biti korisne ako se koristi kritičko razmišljanje i oslanjanje na provjerene izvore, piše Story.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....