Naselje Vinišće u sklopu općine Marina - kako sam naziv mjesta govori - poznato je po vinu, vinovoj lozi koja se tu uzgajala od davnina. Turizam se također čvrsto ukorijenio uz postojeće viniške trsove tu, u Vinišću, njegovim prekrasnim uvalama koje od ove sezone imaju još jednu atrakciju: skulpture dama-kupačica, postavljene uz more.
No, figure nisu samo na javnom prostoru uz more, nego i na trokutu na samom prilazu u mjesto; tamo je zaživjela skulpturalna grupa koja prikazuje čeljad i beštije drevne Dalmacije, težačku familiju: didu Božu, babu Ivku, ribara Mikulu, tovara Miška i galeba Šimu - doduše, Šimu je netko "trajno prisvojio", vjerojatno da mu krasi vrtal. No, ide "Šime2", već je u izradi - od betonske smjese, kao i ostatak figura, koje bi mogle umnogome, od ove sezone, izmijeniti vizualni identitet Vinišća te ga učiniti turistički još zanimljivijim.
Za projekt je, jasno, najzaslužnija umjetnica koja je osmislila i izradila skulpture. Nada Žiga, djevojačkim prezimenom Tomić, likovnjakinja je te članica i potpredsjednica - likovne udruge Emanuel Vidović iz Splita. Iako je po formalnoj profesiji diplomirana ekonomistica, 46-godišnja Nada je nedvojbeno darovita umjetnička duša puna vedrine, koju je pretočila u - beton, tehnički gledano. Umjetnički, pak, u skulpture koje odišu toplinom i radošću, niz kupačica koje fizionomijom podsjećaju na - nas, obične žene.
Punašne dame
Znamo, mnogi će odmah uočiti paralelu s nekim slavnijim, umjetnikom možda akademskog ranga, no činjenica je da je žensko tijelo takvo kakvo je, i da svatko ima pravo na vlastiti pogled na svijet bez "silovanja drugačijosti". Punašne dame nadahnjivale su i Vaska Lipovca koliko i Đuru Pulitiku, takve vizualizacije krase i splitske Bačvice kao i tuzlanska slana jezera Panonika, sama autorica ne bježi od uspoređivanja jer je to, na koncu, mjerica koja svijet oko nas čini - drugačijim u svojoj sličnosti, mrvicu boljim ili srcu milijim. Pravo na ljepotu nije ekskluziva.
Kako bilo, Nadine su skulpture nastajale cijelu minulu zimu, mjesecima, što je još teži posao kad uzmemo u obzir da autorica živi u Podstrani i ne vozi automobil - a pedesetak kilometara u jednom pravcu nije šala. No, Nada se nije dala obeshrabriti, a kako je do cjelokupne suradnje i realizacije projekta došlo, ispričala nam je uz kavu u jednom od rijetkih kafića koji u Vinišću trenutno rade.
Društvene mreže zakotrljale stvar
- Kao i većina stvari u životu, sve se zakotrljalo zahvaljujući jednoj objavi na društvenoj mreži. Objavila sam fotografije nekih mojih skulptura plivačica, i kontaktirali su me iz Turističke zajednice općine Marina, jer su im se svidjele. "Vidjeli" su ih u sklopu uređenja plaže u Vinišću.
Nismo se međusobno poznavali, ja sam "s druge strane", spojila nas je ljepota umjetnosti - i tako sam došla na razgovor u Marinu, upoznala direktoricu i članove viniških udruga Lanterna i Libar. Oni su puno pomogli u realizaciji, "dali ruke" kad god je trebalo - zahvalno veli Žiga, koja je posao u suhoparnom trgovačkom sektoru ostavila zbog želje za likovnim stvaranjem.
Vrlo je agilna članica udruge Emanuel Vidović, kojom u aktualnoj postavi predsjeda Julija Stapić, također priznata i prepoznata slikarica.
- Ideje su same navirale, najprije sam s udrugom Libar dogovorila uređenje ulaza u Vinišće - radi se tu o stiliziranim sklupturama ljudi i životinja. Ideja je bila da se prikaže nekadašnji život u Vinišću, na moderan način ali s prepoznatljivim motivima, kojih ima i danas - sažima Žiga, koja i sa udrugom Lanterna paralelno surađuje na projektu izrade zahvalnica, malih lanterni, za ronioce koji sudjeluju u eko-akciji.
Potom je u dogovoru s lokalnim udrugama napravila i sklupture koje su postavljene u blizini Doma kulture u Vinišću; radi se o malenim sklupturama lanterne, knjige i plivača koje simboliziraju udruge koje su sudjelovale u uređenju mjesta, prepričava nam autorica figura, naglašavajući da je za uspjeh i dobru sinergiju bila ključna lakoća s kojom su se sporazumjeli svi dionici u ovoj lijepoj priči. Kolokvijalno, "kako su odmah kliknuli".
Smatraju je svojom
Nada se tijekom rada na svom segmentu uređenja mjesnih vizura toliko udomaćila, da je već smatraju "svojom". Sigurno je tu kumovala činjenica da i sama dolazi iz jednako krasnog, pitoresknog mjesta poput Podstrane, te da je sve figure radila s puno duše a ne radi nekakvog velikog honorara, kako bi joj mogli spočitnuti zlobnici.
- U statusu sam nezaposlene te iskreno, privatno prolazim kroz dosta težak period, a umjetnosti sam se "odala" kao svojevrsnoj terapiji. Moja tehnika rada je fizički dosta zahtjevna, treba miješati taj beton a ja to radim zdušno - pogotovo kad ne netko ili nešto iznervira - sažima Žiga, koja iz robustnog materijala kao što je beton pomiješan sa starim papirom i mjestimice impregniran željezom stvara okuugodne kupačice i druge likove, na koncu obojane i "zaključane" od velikog stupnja oštećenja.
Prikladne za položaj na kojemu se nalaze, zamišljene da traju dugo, dugo - da ne kažemo, zauvijek, te da svojom vedrinom, koloritom i jednostavnošću šarmiraju domaće i furešte. Na koncu, intencija je da postanu viralne nakon što mnogi koji će tek doći u krasno Vinišće s njima "okinu selfie" i pošalju "Nadine bebe" u svijet.
‘Ne mogu registrirat‘ obrt‘
- Na žalost, za ovo čime se bavim nije mi odobren poticaj za samozapošljavanje, ne mogu ni registrirati obrt, ali sam pokrivena autorskim ugovorom - kazuje nam entuzijastična umjetnica čiji je ukupni honorar za desetke skulptura iznosio nekoliko tisuća eura - skoro pa taman za troškove izrade.
- Nisam prionula na ovaj posao radi novca, ni blizu. Veseli me, kao prvo, što sam uopće prepoznata kao zrela žena, ali zapravo mlada umjetnica. Drugo, imam u kući na desetke drugih skulptura, koje sam izrađivala iz čistog gušta i kao antistres; počela sam s pitarima za moje sukulente, dospjela sam evo i do javnog prostora, što je za mene golema stvar i pomak.
Čak sam izradila dvije skulpture Bogorodice - jedna je u župnoj crkvi u Podstrani, drugu planiram odnijeti za obilježavanje Gospe Karmelske u Zagvozd. Sretna sam kao nikad u životu - povjerava likovnjakinja iz Podstrane.
- Iako je projekt izrade figura/skulptura za Vinišće u tehnici ekološki prihvatljivog celbeta - cementa s papirom, starim željezom, tkaninom pa čak i kamenom - bio fizički težak i zahtjevan, imala sam u svakom trenutku potporu i podršku članova udruga. A sve što su radili bilo je na volonterskoj bazi, i to me zbilja fasciniralo -to s kojim elanom i ljubavlju složno rade za svoju zajednicu - dirnuto veli Žiga, s nadom da se ova lijepa suradnja nastavi, a Vinišće postane prepoznatlnjivo kao jedno od najvedrijih malih mista Jadrana.
Da umjetnički potencijal postoji, posvjedočio je još u 15. stoljeću glasoviti kipar Ivan Duknović rođen upravo u Vinišću, a u novije se vrijeme u općini Marina održavaju likovne kolonije koje lokalitet mapiraju u tom segmentu.
Nada Žiga,pak, dala je svoj obol skulpturama koje izgledaju kao čista radost i - zašto ne - dražestan foto-point, jer ljepotu i sreću treba dijeliti, o njoj pisati i pričati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....