Val smrti u turskim klinikama, novi život potražile na operacijskom stolu u Istanbulu i nikada se nisu vratile kući

Britanska majka dvoje djece Sophie Hunt (34) još je jedna u nizu žena koje su svoj „novi život“ potražile na operacijskom stolu u Istanbulu – i nikada se nisu vratile kući. Prema nalazu istrage u Northamptonu, preminula je od višestrukog zatajenja organa nakon abdominoplastike i brazilskog podizanja stražnjice (BBL) u privatnoj bolnici Nisantasi u ožujku 2022., a mrtvozornik je službeno zaključio da je umrla zbog komplikacija estetskog zahvata obavljenog u inozemstvu.​

Posljednja operacija Sophie Hunt

Sophie Hunt u Istanbul je otputovala nezadovoljna izgledom trbuha i stražnjice, bez evidentirane ozbiljnije medicinske povijesti, barem prema dokumentima turskih vlasti. U privatnoj bolnici Nisantasi 7. ožujka 2022. podvrgnula se abdominoplastici, liposukciji i BBL‑u, paketnom zahvatu koji se agresivno reklamira pacijenticama iz inozemstva kao „mummy makeover“.​

Nakon operacije naglo je izgubila svijest, a obitelj je posvjedočila da su joj ruke bile otečene, dok je bolnička dokumentacija bilježila EKG očitanja s abnormalnim radom srca – nalaz koji, kako im je rečeno, „nije pogodan“ za takvu operaciju. Sophie je doživjela srčani zastoj, reanimirana je, no drugi je zastoj doživjela u vozilu hitne pomoći na putu prema drugoj istanbulskoj bolnici, specijaliziranoj za intenzivnu kardiološku skrb, gdje je dva dana nakon zahvata preminula od zatajenja dišnog sustava i višestrukog zatajenja organa.​

Obitelj traži odgovore, sustav šuti

Na sudu u Northamptonu majka preminule, Sandra Hunt, izjavila je da vjeruje kako njezina kći uopće nije bila sposobna za operaciju te da je zabrinjava i mogućnost da je tijekom BBL‑a ubrizgano ili uklonjeno previše masnog tkiva, što može dovesti do masne embolije i srčanog zastoja. Patolog, profesor Kevin West, u obdukciji nakon povratka tijela u Veliku Britaniju zaključio je da je Sophie umrla od komplikacija estetskog zahvata, pri čemu je „točan uzrok kardiopulmonalnog zastoja nejasan, ali vjerojatno povezan sa samim zahvatom“.​

Zamjenica mrtvozornika Sophie Lomas naglasila je kako, budući da je smrt nastupila u drugoj državi, britanski sud nema ovlasti u potpunosti istražiti što se točno događalo unutar turske bolnice – tipičan pravni vakuum u kojem se nađu obitelji žrtava medicinskog turizma. Službeni zapis mrtvozornika svodi se na jednu rečenicu: „Sophie Hunt preminula je zbog komplikacija kirurškog zahvata obavljenog u inozemstvu“, dok obitelj ostaje bez odgovora na ključna pitanja – je li bilo propusta u procjeni anestetičkog rizika, je li operacija trajala predugo, je li došlo do masne embolije ili masivnog gubitka krvi.​

Drugi Britanci koji su umrli u Turskoj

Slučaj Sophie Hunt nije izoliran – posljednjih godina niz Britanki i Britanaca izgubio je život na turskim estetskim stolovima, u klinikama koje se reklamiraju preko društvenih mreža i „all inclusive“ paketa.

Melissa Kerr (31), majka iz Norfolka, umrla je 2019. u privatnoj bolnici Medicana Kadikoy u Istanbulu tijekom zahvata povećanja stražnjice (BBL); njezin slučaj potaknuo je sastanak britanskih i turskih dužnosnika o regulaciji medicinskog turizma.​

Abimbola Ajoke Bamgbose (38), majka troje djece iz Dartforda, preminula je 2020. nakon liposukcije i BBL‑a u Izmiru; obdukcija je pokazala perforirano crijevo, peritonitis i višestruko zatajenje organa, a mrtvozornik je istaknuo da je riječ o „tragičnom slučaju elektivnog estetskog zahvata“.​

Kaydell Brown (38), majka dvoje djece iz Sheffiel da, platila je oko 5400 funti za „mummy MOT“ paket (BBL, zatezanje trbuha i povećanje grudi) u istanbulskoj klinici; nikada se nije probudila iz anestezije, a obitelj tvrdi da su im nakon smrti uručili omotnicu s novcem i kartu za povratni let, dok turska strana prvotno nije otkrila ni činjenicu da je u istoj klinici već bila još jedna smrt.​

Prema podacima britanskog Ministarstva vanjskih poslova, najmanje 28 britanskih državljana umrlo je od 2019. do ožujka 2024. zbog komplikacija nakon estetskih ili drugih elektivnih medicinskih zahvata u Turskoj, a sličnu brojku navodi i izvješće objavljeno u BMJ‑u o rizicima „cut‑price“ kirurgije.​

Turska kao meka jeftine estetike

Turska je jedna od vodećih destinacija za medicinski turizam: procjenjuje se da više od milijun stranaca godišnje dolazi na medicinske zahvate, među njima oko 150.000 Britanaca. Najtraženiji su BBL, liposukcija, abdominoplastika, povećanje i podizanje grudi, rinoplastika, presađivanje kose i barijatrijske operacije, često u sklopu paket aranžmana koji uključuju let, hotel, transfere i prevoditelja.​

Stručne udruge poput British Association of Aesthetic Plastic Surgeons (BAAPS) upozoravaju da BBL nosi osobito visok rizik – procjenjuje se da je rizik smrtnog ishoda od masne embolije oko jedan na 25.000 zahvata, ali taj se rizik povećava u okruženjima s labavijom regulacijom, većim opsegom liposukcije i ubrizgavanja masti, te manjim nadzorom nad klinikama. BAAPS je u posljednjim izvješćima zabilježio porast komplikacija povezanih s estetskim turizmom za oko 35% u 2022., a NHS je od 2018. potrošio skoro 5 milijuna funti na saniranje posljedica loše obavljenih zahvata u inozemstvu.​

Rupe u nadzoru i cijena uštede

Ključni problem je fragmentirana odgovornost: turske privatne klinike privlače pacijente agresivnim marketingom i niskim cijenama, ali istovremeno često nema jasnog, transparentnog uvida u kvalifikacije kirurga, akreditaciju ustanove i standarde anesteziološkog nadzora. Britanske vlasti pak mogu voditi istrage samo do granice svoje jurisdikcije; kad smrt nastupi u Turskoj, mrtvozornici u Engleskoj i Walesu često mogu tek konstatirati da je došlo do komplikacija nakon zahvata „u inozemstvu“, bez ovlasti da narede uvid u medicinsku dokumentaciju, saslušanje osoblja ili dodatne vještačke nalaze.​

/Shutterstock

U pozadini svega stoji jednostavna računica: zahvati poput BBL‑a, zatezanja trbuha ili kombiniranih „mummy makeover“ operacija u Turskoj mogu biti višestruko jeftiniji nego u Velikoj Britaniji ili zapadnoj Europi, ali svaka ušteda nosi nevidljive rizike. Kad se dogodi najgore, obitelji ostaju zarobljene između dvaju sustava – domaćeg, koji nema pune ovlasti, i stranog, koji često nije zainteresiran za transparentno propitivanje vlastitih propusta.​

Slučaj Sophie Hunt, kao i smrti Melisse Kerr, Abimbol e Ajoke Bamgbose i Kaydell Brown, više nisu samo tragične pojedinačne priče. Postale su simbol jedne opasne industrije koja na Instagramu prodaje „tijelo iz snova“, a u pozadini ostavlja hladne sudske zapisnike s istom rečenicom: umrla zbog komplikacija zahvata obavljenog u inozemstvu.