Europa prolazi kroz najraniji i najintenzivniji val vrućina u modernoj povijesti mjerenja, uzrokovan masom vrućeg zraka iz sjeverne Afrike koja je u drugoj polovici svibnja donijela temperature i do 15 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka.
Visokotlačni sustav, poznat kao "toplinska kupola", stoji nepomično nad zapadnom Europom, blokira hladnije atlantske mase te zadržava suhi i vrući zrak, što je Mary Bourke, profesorica geografije na Trinity Collegeu u Dublinu, objasnila kao stabilnu masu koja spušta topli i odnosi vlažni zrak.
Velika Britanija je zabilježila najtopliji svibanjski dan u povijesti kada je u londonskom Kew Gardensu izmjereno 34,8°C, čime je srušen rekord iz 1922. godine, dok je Francuska istog dana mjerila između 33 i 36 stupnjeva, Irska 28,8°C, Portugal 40°C, a u Španjolskoj se očekuje vrhunac od 38 stupnjeva. Italija je uvela dotad neuobičajene svibanjske zabrane rada na otvorenom između 12.30 i 16 sati, u Njemačkoj i na Balkanu temperature su premašile 30 stupnjeva, a Belgija se priprema za rekorde.
Zabrinjavajući kontekst
Val vrućina već je odnio najmanje sedam života diljem Europe. U Parizu je u nedjelju muškarac preminuo tijekom utrke na 10 kilometara, a desetorica trkača hospitalizirana su u kritičnom stanju. Prema podacima CNN-a, diljem Europe zabilježeno je najmanje sedam smrti izravno ili neizravno povezanih s vrućinom, uključujući najmanje pet slučajeva utapanja.
Meteorologe posebno zabrinjava širi kontekst jer se Europa najbrže zagrijava: dok je Zemlja od predindustrijskog doba toplija za 1,4°C, Europa bilježi rast od 2,4°C prema podacima Copernicusa, pri čemu se istočna i jugoistočna Europa te Alpe zagrijavaju za 0,5°C do 1°C po desetljeću, zapadna Europa za 0,2°C do 0,5°C, a arhipelag Svalbard čak 1,5°C do 2°C. Geografska povezanost s Arktikom pojačava taj proces kroz "albedo efekt" jer topljenje leda otkriva tamne površine koje apsorbiraju toplinu umjesto da je odbijaju, što Ben Clarke s Imperial Collegea u Londonu opisuje kao začarani krug koji se odvija i u europskim planinama i nizinama zbog sve tanjeg snježnog pokrivača.
Dodatni doprinos zagrijavanju, paradoksalno, dolazi od smanjenja aerosola zbog strožih ekoloških propisa od 1980-ih, jer su te čestice imale učinak hlađenja odbijanjem svjetlosti, a slična je dinamika uočena i nakon ograničenja emisija sumpornog dioksida iz brodskih goriva 2020. godine.
Hitna prilagodba infrastrukture
Svi ti čimbenici odražavaju se na globalne statistike: godina 2025. bila je treća najtoplija u povijesti, posljednjih jedanaest godina su najtoplije ikad, a globalne su temperature prvi put tri godine uzastopno premašile granicu od 1,5°C iznad predindustrijskog doba postavljenu Pariškim sporazumom. Oko 770 milijuna ljudi doživjelo je 2025. rekordne lokalne vrućine, nigdje nije zabilježena rekordna hladnoća, a Copernicus upozorava da bi granica od 1,5°C mogla biti trajno dosegnuta do kraja desetljeća, čemu ne pomaže ni povlačenje SAD-a iz UN-ova klimatskog sporazuma.
Carlo Buontempo, direktor Copernicusa, ističe da su smjer kretanja i rast temperatura jasni te da nekadašnji stogodišnji ekstremi sada postaju stvarnost svakih tridesetak godina. Zbog toga su britanski klimatski savjetnici zatražili hitnu prilagodbu infrastrukture jer je zemlja izgrađena za klimu koja više ne postoji, dok je meteorolog Met Officea Greg Dewhurst opisao ovaj val kao očigledan pokazatelj klimatskih promjena i "novu normu" koju primjećuju čak i oni koji ih negiraju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....