Zamislite da stojite u tihoj planinskoj dolini na Balkanu i promatrate paru kako se uzdiže iz vapnenca poput čajnika zaboravljenog na štednjaku. A sada zamislite što tu paru pokreće. Više od 100 metara ispod površine, istraživači su potvrdili postojanje golemog termalnog jezera na dnu dubokog špiljskog sustava – za koje se smatra da je najveće dosad poznato podzemno termalno jezero.
Jezero Neuron, smješteno u blizini granice Albanije i Grčke, nalazi se na dubini od 127 metara unutar špilje Atmos, u području Vromonera. Koristeći LiDAR skeniranje i sonarno kartiranje, češki istraživački tim izmjerio je da jezero ima duljinu od 138,3 metra i širinu od 42 metra te sadrži približno 8.335 kubičnih metara tople vode bogate mineralima. To je doista impresivna količina vode skrivena od pogleda, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu International Journal of Speleology.
A zašto bi nas uopće trebalo zanimati podzemno jezero?
Zato što ovakva otkrića pomažu znanstvenicima bolje razumjeti kretanje podzemnih voda, funkcioniranje geotermalnih sustava te koliko su pojedini podzemni ekosustavi zapravo osjetljivi.
Ovdje nije riječ o hladnoj lokvi u turističkoj špilji. Sustav je dio procesa koji istraživači nazivaju speleogenezom sumporne kiseline – procesa u kojem vode bogate sumporovodikom tijekom vremena oblikuju i preoblikuju špiljske prostore, piše N1info.ba.
U području Vromonera topla voda izbija kroz pukotine, a kada sumporovodik dođe u dodir s kisikom, može nastati sumporna kiselina koja nagriza vapnenac i pridonosi stvaranju velikih podzemnih komora.
Mjerenja u špilji Atmos i okolnim špiljama pokazuju da je sustav i dalje aktivan. Koncentracije sumporovodika u zraku kreću se od oko 2 do 22 dijela na milijun na otvorenijim dijelovima, dok su temperature zraka u hidrotermalno aktivnim prostorima između 15 i 29 °C.
Samo jezero ima stalnu temperaturu od 26 °C, a izvori koji napajaju dolinu imaju sličan kemijski sastav i temperaturu. Istraživači procjenjuju da je ukupni izdašaj izvora u području Vromonera oko 200 litara u sekundi.
Voda se kreće brže nego što biste očekivali
Možda biste pretpostavili da se duboka termalna voda uzdiže sporo, poput sirupa. No pokusi praćenja bojom pokazali su da se sustav ponaša više poput gusto povezane vodovodne mreže.
Rad iz 2026. godine objavljen u International Journal of Speleology opisuje testove trasiranja u ovom kraškom pejzažu oblikovanom sumpornom kiselinom te navodi da brzine protoka u sustavu Vromonera mogu doseći i do 30 kilometara dnevno.
Ista studija navodi da uski dovodni kanali, takozvani „hranitelji“, za koje se nekoć smatralo da dovode netaknutu dubinsku vodu, zapravo mogu sadržavati mješavinu dubokih podzemnih voda i reciklirane vode iz uzvodnih špiljskih jezera.
U praksi to znači da ono što se događa na površini – uključujući onečišćenje i promjene u korištenju zemljišta – može kroz povezane krške sustave putovati brže nego što mnogi pretpostavljaju.
Tople špilje bogate sumporom nisu samo geološki laboratoriji. U njima se mogu razviti neobični hranidbeni lanci koji se oslanjaju na kemijsku, a ne sunčevu energiju, te mogu podupirati guste zajednice kukaca i pauka.
Jedna otvoreno dostupna studija u časopisu Diversity opisuje Sumpornu špilju u istom području kanjona Vromonera kao 520 metara dugu hipogenu špilju sa sulfidnim potokom i jezerom blizu ulaza.
Navodi se temperatura vode od 27 °C te ističe da razine sumporovodika u zraku špilje mogu doseći i do 14 dijelova na milijun u blizini jačih emisija. Istraživači naglašavaju da njihovi podaci predstavljaju temelj za planiranje mjera očuvanja.
Znanstvena zajednica koja istražuje špilje u ovoj regiji upozorava i na praktične izazove. Tehničko izvješće o špiljskom sustavu navodi da tim surađuje s lokalnim vlastima kako bi se hipogene špilje uključile u Nacionalni park Vjosa, uz upozorenje da bi brana na grčkoj strani rijeke Sarandaporo mogla negativno utjecati na stanište Sumporne špilje.
I tu dolazimo do najvažnije poruke: čak i kada je jezero 127 metara ispod zemlje, ono je i dalje dio živog krajolika iznad sebe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....