Priče o umjetnoj inteligenciji i robotima koji će nam svima uzeti radna mjesta puno su bliže nego možemo zamisliti.
U matičnoj Woltovoj zemlji Finskoj pred kvartovskim dućanima ne okupljaju se dnevni kroničari s pivom u ruci već uredno poredani roboti – dostavljači.
Za nas iz manje razvijenih dijelova svijeta taj je prizor neobičan, ali domaći su se već navikli jer im autonomni dostavljači već neko vrijeme krstare ulicama.
Naime, među većinom azijskim dostavljačima na električnim biciklima, po nogostupima i označenim stazama u Helsinkiju se vrijedno provlače i maleni R2D2 električni autići na šest kotača.
Nisu veliki pa imaju i svijetleću zastavicu kao nekoć dječji bicikli kako bi ih se lakše vidjelo.
Ne kreću se brzo, otprilike kao pješak do maksimalno 6 kilometara na sat, ali su vrlo oprezni na pješačkim prelazima i ne kreću dok kamere i senzori ne potvrde da je zrak potpuno čist.
Jedan je naime zapeo u makadamu raskopanog djela nogostupa pa su mu dva dječaka odmah priskočila u pomoć i prebacila ga preko rupe.
Gledajući kako se ravnopravno kreću s ostalim sudionicima u prometu gotovo da imaju ljudske karakteristike.
Doduše, ne upuštaju se u razgovore već odlučno idu prema programiranom cilju.
Ta razina autonomije se označava brojkom 4, što je još nedostignuti cilj automobilske industrije.
Teški su dvadesetak kilograma i ispod poklopca mogu nositi teret od desetak kilograma.
Dostava je od trgovine do ulaza u zgradu jer uz stepenice, zasad, nisu sposobni ići.
Robote proizvodi kompanija Starship Technologies, osnovana 2014. u Estoniji s uredima u SAD-u i Velikoj Britaniji gdje su testiranja započela već 2016. godine.
U travnju ove godine su obilježili osam milijuna uspješnih dostava s flotom od preko dvije tisuće potpuno autonomnih robota raspoređenih na šest zemalja.
S dometom od tri kilometra mogu pokriti gotovo sve urbane sredine i pružiti pouzdanu dostavu od trgovine, ljekarne ili poštanskog ureda.
Robot će vam na mobitel javiti da je stigao i ako se ne spustite po paket u roku od 12 minuta on će se vratiti na polazište i naplatiti vam dostavu.
Brojke su neumoljive. Plaća Woltovog dostavljača u Helsinkiju je 15 eura na sat (2400 eura mjesečno za 8-satno radno vrijeme) što je neslužbena vrijednost jednoga robota tako da će na globalnoj razini operatorima to donijeti milijarde eura profita.
Krajem prošle godine Wolt je naime imao 43 milijuna registriranih korisnika i 250 tisuća dostavljača.
Druga brojka će sigurno ići prema dolje.
Prema istraživanju kompanije Precedence, tržište robotskih dostavljača je u 2024. godini vrijedilo 408 milijuna dolara, a u idućih deset godina bi trebalo narasti na 6,5 milijardi.
Matematički je riječ o godišnjem rastu od 32 posto.
Trenutno u primjeni prednjači SAD s 42 posto udjela, slijedili Europa s 27 posto, ali najveći skok se očekuje u regiji Azija/Pacific gdje su društva najspremnija za uvođenje novih tehnologija. Nekoliko je razloga za tako optimistična očekivanja.
Prvi je globalni nedostatak radne snage, drugi je prosječna starost stanovništva koje sve više ovisi o tuđoj pomoći i kod jednostavnih funkcija kao što su nabavka namirnica i kuhanje, a epidemije poput korone su samo ubrzale cijeli proces.
Ako su poslovi dostave posljednjih desetljeća bili idealan studentski posao sve se čini kako će mladi morati hitno pronaći druge izvore prihoda.
Sudeći po onome što vidimo u inozemstvu, ni vožnja taksija također nije opcija na koju će se moći računati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....