Kao podsjetnik na vremena od prije više od stoljeća, Međunarodni dan žena i dana je, ili bi barem trebao biti, dan kad se obilježavaju ekonomska, politička i društvena dostignuća žena, kao i njihova snaga i jedinstvenost.
Žene su godinama prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća, tražile su pravo glasa i jednakost, a prvog Međunarodnog dana žena, 8. ožujka 1911. godine, izašle su na ulice noseći crveni karanfil, zahvaljujući čemu je on postao simbol Dana žena, kao i borbe za radnička prava i Međunarodnog praznika rada 1. svibnja.
Poštovanje i zahvalnost
Godinama se upravo taj cvijet poklanjao ženama na njihov dan, potom je izgubio bitku s drugim vrstama cvijeća, prvenstveno ružama, ali se polako opet vraća u modu, izražavajući poštovanje i zahvalnost, a ujedno simbolizira i odanost, prosperitet i bogatstvo.
Inače, karanfil je veliki biljni rod iz porodice klinčićevki, a trenutačno ima više od 330 priznatih vrsta. Zbog svojih mirisnih cvjetova živih boja, koji stoje pojedinačno ili u cvatovima, karanfili spadaju među najviše uzgajane ukrasne biljke. Latinski mu je naziv Dianthus caryophyllus, Dianthus je nastao od grčkih riječi Dios (bog) i Anthos (cvijet), pa se naziva i cvijetom bogova ili nebeskim cvijetom.
Nazivaju ga i Zeusovim cvijetom jer se, prema jednoj grčkoj legendi, boginja Artemida sa Zeusom i Latonijem vraćala sa zabave i vidjela svirača flaute koji je svojim zvukovima plašio sve životinje u blizini. Ljutita Artemida je ustrijelila svirača, ali je njezinu ljutnju brzo zamijenilo kajanje, pa je zamolila Zeusa da ubijenog mladića pretvori u cvijet.
Jedna druga legenda kaže da pojam ‘dianthus‘ dolazi iz priče o božici Diani, koja je pokušala osvojiti jednog pastira, ali on ju je odbio pa mu je iskopala oči i bacila ih u zemlju. Na njihovu je mjestu izrastao cvijet dianthus, karanfil.
Cvijet rođenih u siječnju
Povijest karanfila duga je više od dvije tisuće godina, ne zna se točno odakle potječe, ali pretpostavlja se da je porijeklom s područja Mediterana. Biljke karanfila narastu do 80 centimetara u visinu, a cvjetovi narastu od 3 do 9 centimetra u promjeru. Većina komercijalnih karanfila danas se uzgaja u Kolumbiji, Izraelu i Španjolskoj.
On je i cvijet osoba rođenih u siječnju, a prema kršćanskoj legendi, karanfil se prvi put pojavio kad je Isus nosio križ. Dok je Djevica Marija prolijevala suze zbog njegove muke, na mjestima gdje su padale njezine suze pojavljivali su se karanfili pa je ružičasti karanfil postao simbol beskrajne majčine ljubavi.
Karanfil je simbol i Majčina dana u svibnju, a ta je povezanost nastala u SAD-u 1907. godine kad je Anna Jarvis odabrala taj cvijet kao simbol tog dana jer je to bio omiljeni cvijet njezine majke. Odabrala je cvijet bijele boje jer ona predstavlja čistoću majčine ljubavi.
Bogata simbolika karanfila ovisi upravo o boji cvijeta, originalna boja je svijetloružičasta, ali razvijene su i brojne druge sorte. Tamno crveni simbolizira duboku ljubav i naklonost, a svijetlo crveni divljenje. Bijeli karanfil simbolizira čistoću, nevinost i suzdržanost, žuti razočaranje, a ljubičasti hirovitost. U Francuskoj je ljubičasti karanfil tradicionalni pogrebni cvijet i daje se kao znak sućuti.
Revolucija karanfila
Zeleni karanfili nose se na Dan svetog Patrika, nosio ga je i slavni irski pisac Oscar Wilde pa je zeleni karanfil početkom 20. stoljeća postao i simbol homoseksualnosti. Na Sveučilištu Oxford karanfil se tradicionalno nosi na ispite - bijeli na prvi ispit, crveni za posljednji ispit, a ružičasti za sve ispite između.
Popularni cvijet je 1974. godine imao ulogu u revoluciji u Portugalu. Te godine je svrgnut fašistički režim i revolucija je nazvala Revolucijom karanfila. Iako je stanovništvu bilo naređeno da ostanu u svojim domovima, tisuće ljudi se slilo na tržnicu prepunu karanfila. Stanovnici Lisabona su u rukama nosili crvene karanfile, a i vojnici su ubrzo te cvjetove stavili u cijevi svojih pušaka.
Karanfil se u Nizozemskoj veže uz princa Bernharda koji je tijekom Drugog svjetskog rata nosio jedan karanfil kao simbol prkosa nizozemskog naroda. Nakon rata su bijeli karanfili postali znak sjećanja na otpor.
Karanfili su i simbol osvježenja i ohrabrenja u teškim vremenima, oni su nacionalni cvijet Monaka, Španjolske i Slovenije, te državni cvijet Ohija... U Koreji se karanfilima izražavaju divljenje, ljubav i zahvalnost, crveni i ružičasti nose se za tamošnji dan roditelja, a simbol su i dana učitelja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....