Ofcom, britansko tijelo za regulaciju i nadzor medija, intenzivirao je istragu jednog online foruma za samoubojstvo koje se povezuje s više od sto slučajeva samoubojstva u Velikoj Britaniji.
Pod pritiskom javnosti, Ofcom je najavio da istraživanje vodi "kao prioritet" i da ga želi brzo završiti. Forum je prvi cilj istrage prema Zakonu o online sigurnosti, a istraga je počela u travnju, kako prenosi Mirror.
Forum sa sjedištem u SAD-u uveo je geoblokadu kako bi ograničio pristup korisnicima iz UK, no Molly Rose Foundation (MRF), dobrotvorna organizacija za prevenciju suicida, tvrdi da forum i dalje aktivno koriste ranjive odrasle osobe. Ovaj je forum poznat među osobama koje se bore s depresijom i suicidalnim mislima, trenutno ima više od 56.000 članova širom svijeta i preko 2,8 milijuna objavljenih poruka, a mnoge od njih šokantno su eksplicitne.
Jedna od najviše pregledanih objava opisuje samoubojstvo člana foruma koji je konzumirao otrov, o čemu je pisao očevidac, prijatelj koji je bio prisutan. U drugim objavama korisnici izražavaju namjeru da si oduzmu život, dok im drugi članovi foruma daju "podršku".
Obitelji pogođene tragedijama kritizirale su Ofcom zbog nedovoljne akcije, navodeći da regulator "nije prepoznao hitnost zaštite ranjive djece i odraslih od užasa ovog foruma i kriminala koji promovira". Naglasile su da je nastavak pasivnosti "zapanjujuć i dodatno traumatičan" te da će druge obitelji i dalje proživljavati istu bol, piše Mirror.
MRF i organizacija Families and Survivors to Prevent Online Suicide Harms otkrili su da je vladi upućeno 65 upozorenja o forumu i supstanciji koju forum promovira kao metodu samoubojstva. Ta neidentificirana supstancija povezuje se s najmanje 133 smrti u Velikoj Britaniji, a većina žrtava bila je u ranim 20-ima, dok je najmlađa žrtva imala samo 13 godina.
U jednoj studiji u kojoj je sudjelovalo 349 pacijenata iz pet bolnica u SAD-u istraživali su se potencijalni "okidači" suicida, odnosno upozoravajući znakovi, tako što su pacijenti praćeni šest sati prije pokušaja samoubojstva, a vrijednosti potencijalnih okidača uspoređivale su se sa šest sati prethodnog dana.
Rezultati su pokazali da su znakovi povezani s kratkoročnim rizikom uključivali: izražavanje suicidalnih misli, sređivanje osobnih stvari, konzumaciju alkohola, negativne interpersonalne događaje te pojačani osjećaj praznine i osjećaj da predstavlja teret drugima.
Najčešće ga počine kod kuće
Suicid je konačan čin dugog procesa unutarnje borbe, dvojbi i psihičkog opterećenja osobe, a predstavlja nepovratan gubitak i tragediju za pojedinca, obitelj i zajednicu, te je u svijetu treći uzrok smrti mladih osoba. Adolescentni suicid razlikuje se od suicida odraslih po motivima, učestalosti i metodama. Većina mladih izvrši suicid u vlastitom domu – studije pokazuju da je oko 70 % slučajeva suicida izvršeno kod kuće, a 22 % izvan kuće.
Suicid mladih češće se događa u proljeće, osobito u mjesecima s pojačanim pritiscima i ocjenjivanjima, poput svibnja i lipnja, a u SAD-u se često događa ponedjeljkom u poslijepodnevnim i večernjim satima. Odabir metode suicida ovisi o intenciji i motivaciji; što je jača želja za smrću, to je vjerojatnije da će osoba odabrati smrtonosniji način.
Postoji i razlika između mladića i djevojaka – dok će mladići češće izvršiti suicid, djevojke će imati više suicidalnih misli i pokušaja suicida. No upravo je prethodni pokušaj suicida njegov najveći indikator.
Oko 90 % svih suicida počine osobe s mentalnim poremećajima, najčešće afektivnim bolestima poput depresije, bipolarnog i shizoafektivnog poremećaja, koje čine 60-70 % slučajeva, a doživotni rizik suicida kod depresije iznosi oko 15 %.
Motivi suicida mogu biti svjesni ili nesvjesni, a na njega najčešće utječe kumulacija nakupljenog stresa i negativnih doživljaja te više udruženih čimbenika. Najčešći su motivi kažnjavanje samog sebe i/ili druge osobe, ucjenjivanje okoline, bijeg od zastrašujućih, nepodnošljivo bolnih i ponižavajućih okolnosti. Općenito se smatra kako je suicid adolescenata vrlo često posljedica nekog za njih traumatičnog događaja, kao što je prekid ljubavne veze ili počinjeni antisocijalni čin koji u njima ostavlja osjećaj krivnje.
Faktori rizika koji mogu pridonijeti stvaranju i povećanju suicidalnih misli kod adolescenata su izolacija i pasivnost mladih, nesposobnost da preuzmu odgovornost i steknu nezavisnost te pritisak da postignu uspjeh, kao i ovisnosti ili konzumacija droga i alkohola.
Djeca s 9 godina doživljavaju prve suicidalne misli
Podaci dobiveni iz ABCD studije, najveće američke studije o razvoju mozga i zdravlju djece, u kojoj se pratilo oko 7500 djece od 9 do 10 godina tijekom četiri godine da bi se vidjelo tko će razviti suicidalne misli ili pokušati samoubojstvo, otkrila je da je 20 % djece imalo prve suicidalne misli ili ponašanja, 3-4 % je pokušalo samoubojstvo barem jednom, a tijekom praćenja nitko nije umro od samoubojstva.
Najvažniji faktori koji povećavaju rizik po ovoj studiji su: demografski – stoga djevojčice koje su u dobnoj skupini starije imaju veći rizik. Kao jedan od pretkazatelja nametnula se i obiteljska povijest problema mentalnog zdravlja, kao i kognitivne poteškoće, poput lošijih verbalnih vještina i impulzivnost.
Veliki utjecaj imali su i loši odnosi u školi, nasilje u obitelji te maltretiranje, ali i loš san i puno vremena provedenog pred ekranom vikendom.
Samo 20-30 % ljudi koji imaju suicidalne misli zapravo pokuša samoubojstvo. Zato je važno razlikovati adolescente koji samo razmišljaju o suicidu od onih koji će ga pokušati.
Predviđanje prvog pokušaja samoubojstva je teško jer se rijetko događa
Modeli predviđanja koji su se koristili u studiji imali su umjerenu točnost, te su bolje uspjeli predvidjeti tko neće počiniti suicid, dok je diskutabilna točnost u mjerenju vrijednosti koje će ukazati na osobu koja će ga počiniti.
Zanimljivo je i da su modeli bolje funkcionirali za bijelce i Azijce nego za crnce i Hispanoamerikance, što vjerojatno odražava sistemske nejednakosti u pristupu mentalnom zdravlju.
Ključni čimbenici koji razlikuju suicidalne misli od stvarnog pokušaja:
Impulzivnost: teško kontroliranje impulsa, brzo djelovanje pod emocijama.
Ponašajni poremećaji: problemi u ponašanju i poremećaji provođenja pravila (conduct disorder). Depresija i slični poremećaji često vode samo do misli, ali impulzivnost može potaknuti akciju. Loš san i problemi kod kuće ili u školi također povećavaju rizik.
Najčešći znakovi upozorenja:
Spominjanje želje da se umre, osjećaj velike krivnje ili srama, te osjećaj da je osoba na teret drugima.
Osjećaji praznine, beznadnosti, zarobljenosti ili da život nema smisla, te ekstremna tuga, pojačana anksioznost, nemir ili bijes, kao i nepodnošljiva emocionalna ili fizička bol.
Promjene u ponašanju, poput pravljenja plana ili istraživanja načina da se oduzme život, povlačenja od prijatelja, oproštaja, darivanja važnih stvari ili pisanja testamenta te preuzimanja opasnih rizika, npr. prebrza vožnja.
Prikazivanje ekstremnih promjena raspoloženja te promjena u prehrani ili spavanju – više ili manje nego inače, kao i češća uporaba alkohola ili narkotika također su jedni od znakova upozorenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....