Kome vjerovati ako ne znanstvenicima? Nažalost, da ni njima varanje nije nepoznato svjedoče tisuće online oglasa koji otkrivaju razmjere industrije koja trguje akademskim ugledom.
Časopis Nature razotkrio kako cvjeta tržište lažnih znanstvenih radova u tekstu Miryam Naddaf pod nazivom "Koliko košta kupnja znanstvenog autorstva".
Opsežna analiza internetskih oglasa koji nude autorstvo na znanstvenim radovima otkriva razgranato i dobro organizirano globalno tržište akademske prijevare, u kojem se autorstvo kupuje kao roba i to po jasno definiranim cijenama.
Istraživači su prikupili više od 18.700 oglasa koje je između ožujka 2020. i travnja 2026. objavilo sedam tzv. "paper mill" tvrtki organizacija specijaliziranih za izradu lažnih ili nekvalitetnih znanstvenih radova i prodaju autorstva. Njihove usluge prvenstveno koriste akademici iz regija poput Bliskog istoka, Središnje Azije, istočne Europe i Indije.
Cjenik akademske reputacije
Analiza pokazuje da mjesto prvog autora na takvim radovima ima srednju cijenu od oko 800 američkih dolara, dok se pojedine ponude kreću od svega 57 do više od 5.600 dolara.
Prema riječima koautora istraživanja Reese Richardson s američkog Northwestern University, ovakvi podaci mogli bi pomoći izdavačima i znanstvenim institucijama da identificiraju rizične publikacije i područja istraživanja podložna manipulacijama.
Iz izdavačke kuće Wiley poručuju kako analiza jasno pokazuje financijsku težinu ovih aktivnosti, ali i snažan pritisak na znanstvenike da objavljuju radove radi napredovanja u karijeri.
Istraživački tim identificirao je više kanala putem kojih "paper mill" tvrtke djeluju. Više od 2.300 oglasa pronađeno je na aplikaciji Telegram, gdje su djelovale tri tvrtke povezane s Indijom, Irakom i Uzbekistanom. Dodatnih 16.000 oglasa prikupljeno je s internetskih stranica kompanija za koje se pretpostavlja da posluju iz Rusije, Latvije, Kazahstana i Ukrajine.
Prema Sarah Eaton sa Sveučilišta u Calgaryju, podaci ukazuju na sve izraženiju "platformizaciju" znanstvene prijevare, odnosno korištenje društvenih mreža i internetskih alata za izgradnju globalne mreže poslovanja usmjerenog na manipulaciju znanstvenim rezultatima i reputacijom.
Iako su sve te analizirane tvrtke nudile autorstvo na znanstvenim člancima, neke su otišle i korak dalje. U ponudi su se našla i autorstva na udžbenicima, kao i dodatne usluge poput upisa na patente, registracije autorskih prava pa čak i dodjele nagrada.
Takva raznolikost usluga, ističe Richardson, pokazuje da pojam "paper mill" više nije dovoljan za opis ovih aktivnosti. Riječ je, kako kaže, o tržištu koje trguje reputacijom.
Zabilježeno je i da pojedine tvrtke nude sezonske popuste i promotivne akcije, dodatno komercijalizirajući ovu praksu.
Tragovi u objavljenim radovima
Analiza sugerira da dio takvih radova uspijeva proći uredničke filtre i završiti u znanstvenim publikacijama. Novinarski tim Naturea usporedio je više od 600 oglasa s oko 400 radova te identificirao 53 objavljena članka čiji se naslovi podudaraju s oglasima.
Unatoč tome, samo je mali broj tih radova naknadno povučen. Preostali radovi objavljeni su u časopisima i izdanjima različitih izdavača, uključujući Springer Nature, Wiley i IEEE, kao i Elsevier, Frontiers te Taylor & Francis.
Zanimljivo, u nekim slučajevima radovi su objavljeni kod izdavača koji nisu bili navedeni u izvornim oglasima. Nalazi su proslijeđeni svim uključenim izdavačima, čime se dodatno otvara pitanje učinkovitosti postojećih mehanizama kontrole u znanstvenom izdavaštvu.
Ukratko, “paper mill” tvrtke predstavljaju ozbiljnu prijetnju vjerodostojnosti znanosti jer potkopavaju povjerenje, šire netočne informacije i mogu imati stvarne posljedice na medicinu, tehnologiju i donošenje javnih politika i dobro je da se o tome priča.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....