Žena je u riječnom koritu na jugoistoku Rumunjske pronašla kamen težak 3,5 kilograma, donijela ga kući i koristila kao uteg za vrata. Pokazalo se da je njezin pronalazak jedan od najvećih sačuvanih komada jantara na svijetu, prema izvješću El País-a. Vrijednost? Negdje oko milijun eura, odnosno oko 1,1 milijun američkih dolara piše Science alert.
U Rumunjskoj se komadi jantara mogu pronaći u blizini sela Colți, u pješčenjaku duž obala rijeke Buzău, gdje se vadi još od 1920-ih. Poznat kao rumanit, ovaj jantar cijenjen je zbog širokog spektra dubokih, crvenkastih nijansi. Prema stručnjacima, jantar je vjerojatno star između 38 i 70 milijuna godina.
- Njegovo otkriće ima veliku važnost, kako na znanstvenoj tako i na muzejskoj razini - rekao je Daniel Costache, direktor Pokrajinskog muzeja u Buzăuu, za El País.
Klasificiran kao nacionalno blago Rumunjske, ovaj se komad nalazi u Pokrajinskom muzeju u Buzăuu, okrugu u kojem je pronađen još od 2022. godine. Otkriće podsjeća na slučaj muškarca iz Michigana koji je godinama koristio veliki kamen kao držač za vrata, da bi kasnije saznao da je riječ o meteoritu vrijednom 100.000 dolara.
Jantar je smola drveća stara milijunima godina. S vremenom viskozna tvar fosilizira u tvrdi, toplo obojeni materijal koji se smatra dragim kamenom. Na površini, smola djeluje poput ljepljive zamke, hvatajući iznimno dobro očuvane primjerke beskralježnjaka koje danas možemo proučavati. Iako je prilično čest na sjevernoj hemisferi, jantar se na južnoj polutci pojavljuje samo povremeno.
Tijekom barremijskog razdoblja, prije oko 122 milijuna godina, ogromne količine smole proizvodila su crnogorična stabla koja su dominirala vegetacijom sve do prije oko 70 milijuna godina. Nevjerojatan jantar star 112 milijuna godina, nedavno pronađen u kamenolomu Genoveva u Ekvadoru, sačuvao je najmanje pet skupina kukaca, uključujući razne muhe, kornjaše, ose i tularce.
U njemu je pronađen i trag aktivnosti pauka, u obliku fragmenta paukove mreže. Način na koji su niti raspoređene sugerira da bi mreža mogla biti građena u stilu današnjih kuglastih tkalaca, iako joj nedostaju ljepljive kapljice tipične za takve mreže.
- Ova otkrića daju izravne dokaze o vlažnom, smolastom šumskom ekosustavu i njegovoj fauni člankonožaca u ekvatorijalnoj Gondwani tijekom krednog razdoblja - objašnjava paleobiolog Xavier Delclòs sa Sveučilišta u Barceloni i kolege u radu objavljenom u rujnu.
Godine 2024. znanstvenici iz Njemačke i Velike Britanije prvi su put otkrili jantar u Zapadnoj Antarktici, fosiliziranu „krv” drevnih crnogoričnih stabala koja su ondje rasla prije 83 do 92 milijuna godina. Uz fosile korijenja, peluda i spora, otkriće pruža neke od najboljih dokaza do sada da je sredinom Krede blizu Južnog pola postojao močvarni prašumasti ekosustav, kojim su dominirale crnogorične vrste, slično šumama današnjeg Novog Zelanda i Patagonije.
- Naš je cilj sada saznati više o tom šumskom ekosustavu: je li izgorio, možemo li pronaći tragove života sačuvane u jantaru. Ovo otkriće omogućuje još jedan, izravniji pogled u prošlost - rekao je morski geolog Johann Klages iz Instituta Alfred Wegener u Njemačkoj.
Zahvaljujući čudu jantara, čak su i neki drevni tardigradi sačuvani milijunima godina. Starija žena koja je pronašla ovaj komad rumanita živjela je u Colțiju, gdje je jantar obavljao tako skromnu funkciju da su ga, prema izvješćima, propustili čak i kradljivci nakita koji su jednom provalili u kuću.
Nakon što je žena umrla 1991., rođak koji je naslijedio njezinu kuću posumnjao je da bi držač za vrata mogao biti nešto više. Kada je saznao što ima, prodao je jantar rumunjskoj državi, koja ga je dala procijeniti stručnjacima iz Muzeja povijesti u Krakovu u Poljskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....