Zijevanje više nije samo znak dosade ili umora - sada znamo da može potaknuti empatiju i kod čimpanzi, čak i kad dolazi s neživog, robotskog lica.
U jednom od najneobičnijih i najzanimljivijih pokusa u području ponašanja životinja, znanstvenici su uspjeli potaknuti zijevanje kod čimpanzi pomoću - robota. I ne samo da su životinje zijevale kao odgovor na robotsko zijevanje, već su pokazivale znakove pospanosti i pripreme za odmor. Ova studija ne samo da propituje granice empatije kod životinja, već otvara i potpuno nova pitanja o načinu na koji neverbalni signali funkcioniraju u društvenom ponašanju primata.
Neverbalni signali
Istraživanje je proveo međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta St George’s iz Londona i Sveučilišta Girona iz Španjolske, a rezultati su objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Scientific Reports. Cilj studije bio je ispitati koliko su čimpanze osjetljive na tzv. "zarazno zijevanje“ - fenomen kod kojeg pojedinci automatski zijevaju kada vide nekoga drugog kako to radi. Ono što je studiju učinilo posebno zanimljivom jest činjenica da je "zarazitelj“ bio humanoidni robot.
U utočištu za primate u Španjolskoj, ukupno 14 odraslih čimpanzi izloženo je realističnoj android-glavi koja je mogla izražavati tri različita izraza lica: neutralan pogled, poluotvorena usta te jasno, izražajno zijevanje. Reakcije su bile iznenađujuće – više od polovice čimpanzi (točnije, 57 posto) spontano je počelo zijevati nakon što su promatrale robota. No još je zanimljivije to što su mnoge zatim počele pokazivati ponašanja tipična za vrijeme odmora – poput ležanja i skupljanja materijala za gniježđenje.
Društvena sinkronizacija
Istraživači vjeruju da ovo zijevanje nije bilo samo fizička imitacija, već znak društvene sinkronizacije – načina na koji članovi grupe "komuniciraju“ da je vrijeme za odmor ili promjenu aktivnosti. Do sada se smatralo da zijevanje između jedinki ovisi o empatiji, a time i o prisutnosti kompleksnijih emocionalnih i kognitivnih procesa. No ova studija pokazuje da čak i kada ne postoji stvarna emocionalna povezanost – kao u slučaju robota – mozak čimpanze ipak prepoznaje signal i reagira na njega.
- Ovo je prvi dokaz da zijevanje može biti potaknuto od strane nežive, umjetne figure, rekao je jedan od autora studije, dr. Ramiro Joly-Mascheroni. - To pokazuje da su čimpanze osjetljive na vizualne znakove koji nemaju emocionalnu dubinu, ali imaju socijalnu funkciju.
Osim što pomiče granice našeg razumijevanja empatije kod životinja, ovo istraživanje otvara vrata novim eksperimentima s robotima u ponašanju primata - i potencijalno ljudi. Možda će jednoga dana roboti moći još bolje komunicirati s nama upravo zahvaljujući sposobnosti da "govore“ univerzalnim, neverbalnim jezikom.
Jedno je sigurno - nakon ovog otkrića više nikada nećemo gledati na zijevanje istim očima. A možda ćemo i dvaput razmisliti kad sljedeći put nehotice zijevnemo u nečijem društvu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....