Znanstvenica objašnjava nevjerojatne stvari koje nam se događaju u tijelu kad se zaljubimo. A kad veza pukne...

Znate ono kad kažu da ljubav pokreće svijet? E pa, znanost se s tim itekako slaže. Ljubav nije samo romantična priča za filmove ili nešto što slavimo jednom godišnje na Valentinovo - ona je doslovno nužna za naše zdravlje i dugovječnost. Da, dobro ste pročitali - ljubav vam može pomoći živjeti dulje.

Mozak, a ne srce, vodi glavnu riječ

Iako srce često dobiva svu pažnju kad pričamo o ljubavi, prava čarolija zapravo se događa u mozgu, prenosi National Geographic. Naš mozak je evolucijski programiran da nas nagradi kad se povezujemo s drugima - bilo kroz prijateljstvo, obitelj, romantičnu vezu ili čak igru s kućnim ljubimcem.

Znanstvenica Stephanie Cacioppo s University of Oregon kaže da je ljubav biološka potreba, jednako važna kao voda, hrana i tjelovježba. Kad razmislite, ima smisla - nitko od nas nije stvoren da bude sam.

U vašem tijelu postoji cijela kemijska simfonija koja upravlja osjećajima privrženosti, euforije, pa čak i onim leptirićima u trbuhu. Evo glavnih igrača:

Oksitocin - poznat kao “hormon ljubavi”. On vas povezuje, povećava povjerenje i čini da se osjećate bliže drugima.

Vazopresin- zaslužan za osjećaj uzbuđenja i zaštitnički nagon prema voljenima (i da, ponekad i za ljubomoru).

Dopamin - vaš interni “feel-good” hormon. On stvara onaj poznati ljubavni “high” i motivira vas da ponovno tražite blizinu voljene osobe.

Testosteron i estrogen - hormoni strasti i požude. Bez njih bi svijet bio puno manje... zanimljiv.

Noradrenalin - onaj koji ubrza puls kad se tek zaljubite i čini da se prisjećate prvih spojeva kao da su bili jučer.

Serotonin - zanimljivo, u ranim fazama zaljubljenosti zapravo ga ima manje, što objašnjava zašto u to vrijeme svi postajemo pomalo opsesivni.

Sve te tvari zajedno stvaraju kompleksan, ali prekrasan koktel emocija koji nas tjera da tražimo bliskost i povezanost.

Ljubav liječi - doslovno

Kad ste zaljubljeni, vaše tijelo ne proizvodi samo osmijehe. Aktivira se cijela mreža hormona koji smanjuju stres, poboljšavaju san, jačaju imunitet, smanjuju bol i tugu, pa čak i usporavaju starenje.

Znanstvenici su dokazali da ljudi u stabilnim, toplim odnosima - bilo romantičnim ili prijateljskim - žive duže, mirnije i zdravije.

Sue Carter s Kinsey Instituta kaže da ljubavni odnosi stvaraju “biološka stanja koja promiču opuštanje, rast i obnovu”. Ukratko: ljubav je najbolji antistres program koji možete imati, i to besplatno.

Kad ljubav pukne

Nažalost, ljubav ima i svoju drugu stranu. Kad dođe do prekida, gubite cijelu tu hormonalnu podršku koja vas je držala sretnima. Tada u igru ulaze hormoni stresa poput kortizola, a mozak reagira kao da osjećate fizičku bol.

Zato “slomljeno srce” nije samo metafora - to je stvaran biološki odgovor.

U ekstremnim slučajevima, pogotovo nakon gubitka voljene osobe, može se javiti i takozvani sindrom slomljenog srca, koji doslovno oponaša srčani udar. Srećom, većina nas kroz vrijeme uspije pronaći ravnotežu i iscijeliti - pogotovo kad ponovno izgradimo bliske odnose.

Ljubav, briga o sebi i nove veze

Ako ste u vezi, a čini vam se da ste zapeli u rutini, znanost ima savjet: provedite više vremena zajedno, dodirujte se, razgovarajte, smijte se. Sve to potiče oslobađanje oksitocina i dopamina - vaših prirodnih “ljubavnih pojačivača”.

Ako niste u vezi - nema veze! Ljubavni hormoni ne dolaze isključivo iz romantičnih odnosa. Igranje s kućnim ljubimcem, druženje s prijateljima, šetnja prirodom ili iskren zagrljaj člana obitelji - sve to potiče vaš mozak da proizvodi iste hormone koji vas čine sretnijima i zdravijima.

Znanstvenica Cacioppo to sažima jednostavno: “Ljubav nije opcionalna. Ona je biološka potreba.”

Zato, njegujte ljubav u svim njenim oblicima - prema drugima, ali i prema sebi. Jer kad volite, doslovno liječite vlastito tijelo i dušu.