Nekada, ne tako davno, radni prostor u domu kao zasebna cjelina na našim prostorima gotovo da nije postojao. Posao koji bi se ponio kući završavao se za blagovaonskim stolom, na kauču u dnevnom boravku ili, u krajnjem slučaju, u spavaćoj sobi. Produžni kabeli provlačili su se kroz stanove, a jasno definiran radni kutak bio je prava rijetkost - pitanje organizacije radnog mjesta kod kuće često se prepuštalo improvizaciji.
Prekretnica dolazi nakon 2020. godine, kada rad od kuće prestaje biti iznimka, a postaje svakodnevica.
Pandemija promijenila sve
Te je godine pandemija koronavirusa drastično promijenila naše živote: smanjila je kontakte, izlaske iz kuće i druženja te u potpunosti utjecala na radne navike i svakodnevne odlaske na posao. Mnogi su tad po prvi put ozbiljno počeli razmišljati o vlastitom radnom kutku u domu. Bosanskohercegovačka dizajnerica interijera Zerina Zinger, koju na Instagramu prati na desetke tisuća zaljubljenika u dizajn, upravo tada bilježi naglu promjenu u potrebama svojih klijenata, piše Jutarnji.
"S manje od jedan posto zahtjeva za radnim prostorom u domu, brojka je porasla na čak 60 posto", prisjeća se, dodajući kako je posebno kod mlađih parova nastala potreba za dva odvojena radna mjesta unutar istog stana. U nedostatku prostora i uz rast cijena nekretnina, spavaća soba nametnula se kao logično rješenje.
Obrat
Međutim, u posljednjih godinu dana ponovno dolazi do obrata: mnogi se vraćaju u svoje urede, a svoje domove ponovno gledaju kao na mjesto opuštanja i odmora, posebice spavaćih soba. I tu podvlače crtu: više ne žele spavati i raditi u istoj prostoriji.
Naime, Zerina ističe kako trend radnog kutka u spavaćim sobama drastično gubi na popularnosti.
"Sve do kraja 2025. zahtjevi mojih klijenata su bili: ‘Želim radni stol u spavaćoj sobi jer radim od kuće‘. Na svakom zadnjem sastanku kada predložim spavaću sobu kao opciju, odgovor klijenata gotovo je uvijek isti: ‘Može bilo gdje, samo ne u spavaću‘", prepričava.
Razlog nije estetski, već duboko psihološki.
"Volim reći da na dizajn interijera više utječe dinamika ljudskog ponašanja nego estetski trendovi", kaže, dodajući kako se kroz razgovore s klijentima ponavlja isti obrazac: prisutnost laptopa i radne opreme u prostoru za odmor izaziva nelagodu, anksioznost i osjećaj stalne obaveze.
Posao posvuda
"Granica između privatnog i poslovnog života briše se do te mjere da odmor postaje nemoguć", ističe.
U eri digitalne dostupnosti i razvoja umjetne inteligencije, posao nas prati svuda. Nema jasnog početka ni kraja radnog dana. Upravo zbog toga, kaže, prostor u kojem spavamo sve više postaje svojevrsna posljednja zona mira.
Zerina, koja priznaje da već deset godina radi od kuće, ovaj pomak smatra potpuno opravdanim.
"Spavaća soba treba ostati prostor odmora, a ne produžetak ureda. Ukoliko je radni kutak neizbježan u tom prostoru, preporučuje se njegovo vizualno skrivanje - u ormaru ili iza zavjese - kako bi se barem djelomično sačuvala psihološka distanca između posla i odmora", kaže.
Diskretni kutak
Zbog toga sve češće preporučuje jasno odvajanje funkcija unutar doma. Idealno rješenje, kada god je moguće, za nju je zasebna prostorija ili diskretno integriran radni kutak u hodniku.
"Dnevna soba, iako često prva alternativa, nosi sličan problem - nemogućnost potpunog opuštanja uz stalni podsjetnik na posao. Granice između posla i privatnog života danas su tanje nego ikada. Upravo zato, način na koji organiziramo prostor postaje ključan za naše mentalno zdravlje. Spavaća soba više nije kompromis za rad, već svjesno biran prostor mira - i taj trend će, po svemu sudeći, ostati", zaključuje.

Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....