Izbor za pjesmu Eurovizije 2026. još nije ni počeo, a već se našao u političko-medijskoj drami. U fokusu je Hrvatska i grupa Lelek, koja nas u Beču u svibnju predstavlja pjesmom "Andromeda", koju dio turskih medija i društvenih mreža optužuje za napadanje Osmanskog Carstva.
Prema pisanju turskih medija, pojedini stihovi tumače se kao referenca na razdoblje osmanske vlasti na Balkanu. Pažnju su izazvale i tetovaže na licima članica grupe, za koje pišu da simboliziraju stare običaje kojima su žene štitile kćeri od Turaka.
Takve interpretacije brzo su se proširile društvenim mrežama, gdje se pjesma počela predstavljati kao politički provokativna.
Stihovi koji su im zasmetali su: "Dok pališ svijeću pitaj svoju baku, zašto je kćeri rađala u strahu" te "Nisu naše majke iznjedrile roblje", "Sinovi naši nisu podanici". Dio u kojemu "Lelekice" ponavljaju riječ "izdajice" također im nije "sjeo".
Povijesni kontekst
Povjesničari su pisali kako su tradicionalne tetovaže na ženama u Bosni i Hercegovini i dijelovima Hrvatske katolička praksa koja datira iz vremena prije osmanskog razdoblja i služila je kao znak identiteta i pripadnosti. "Sicanje" je poznato kao tradicionalni običaj tetoviranja Hrvatica katolika u Bosni i Hercegovini, najčešće po prstima, rukama i čelu.
Slobodna Dalmacija je na temu tradicionalnog tetoviranja ili "sicanja" svojedobno razgovarala s višom kustosicom Muzeja Cetinske krajine, Danijelom Petričević Banović, diplomiranom povjesničarkom i arheologinjom, koja je o običaju rekla sljedeće:
"Sicanje, boc(k)anje, križićanje, tatuiranje, danas poznato kao tradicijsko tetoviranje, bio je dio tradicijske baštine mladih katoličkih žena na području sjevernih, zapadnih i središnjih dijelova Bosne, cijeloj zapadnoj i dijelovima srednje i istočne Hercegovine, ali korijene vuče još od Ilira.
Prema antičkim izvorima, oslikavanje tijela potječe još iz prapovijesnih razdoblja gdje su zabilježeni podatci o tetoviranju tijela kod Ilirskih skupina (pogotovo Japoda). Potvrda tome su arheološki prapovijesni nalazi vrlo oštrih brončanih igala i kamenih spomenika čiji prikazi ukazuju na upotrebu tetovaže na tijelu kao estetskog elementa, ali i kao iskazivanje društvenog položaja, pripadnosti skupini i apotropejske zaštite od zlih sila i uroka.
S gotovo istom funkcijom, a drugačijom simbolikom ukrasa, običaj oslikavanja tijela preuzimaju katoličke žene za vrijeme Osmanske vlasti u današnjoj Bosni i Hercegovini", kazala je viša kustosica.
Slobodne interpretacije
Nema službenih potvrda da pjesma "Andromeda" ima političku poruku ili da je namjerno usmjerena protiv bilo koje povijesne sile. Interpretacije koje kruže temelje se uglavnom na slobodnom tumačenju stihova i vizualnih elemenata.
Ovo nije prvi put da Izbor za pjesmu Eurovizije izaziva političke rasprave i kontroverze. Natjecanje koje bi trebalo slaviti glazbu često postaje platforma za šire društvene i povijesne teme, ali zato je "Andromeda" postala jedna od komentiranijih pjesama ove godine.
Ostaje samo za vidjeti hoće li Europska radiodifuzijska unija reagirati, kao što su znali kad bi neki nastupi ili pjesme nosili političke poruke.
Reakcije EBU-a
Bjelorusija je 2021., naime, izbačena iz natjecanja, jer su mnogi smatrali da pjesma “I Will Teach You” ima jasnu političku poruku i da podržava režim predsjednika Aleksandra Lukašenka, posebno u kontekstu velikih prosvjeda koji su izbili nakon spornih političkih izbora 2020. godine.
Europska radiodifuzijska unija (EBU) zatražila je od Bjelorusije da promijeni pjesmu ako želi sudjelovati. Međutim, i druga verzija, koju je poslao isti bend, također je ocijenjena neprihvatljivom.
Organizatori su zaključili da nova pjesma i dalje krši pravila koja zabranjuju političku propagandu i narušavanje ugleda natjecanja. Nakon ponovljenog kršenja pravila, EBU je donio konačnu odluku da Bjelorusija neće sudjelovati na natjecanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....