Infekcije COVID-om 19 snažno su povezane s kardiovaskularnim stanjima poput bolesti srca i moždanog udara, ali nova istraživanja pokazuju da i druge virusne infekcije poput gripe, HIV-a, hepatitisa C i herpes zostera također mogu povećati rizik od srčanih problema i kardiovaskularnih bolesti, piše CNN.
Meta-analiza, objavljena u srijedu u časopisu Journal of the American Heart Association, pregledala je 155 studija koje su obuhvaćale desetljeća i otkrila da virusne infekcije mogu povećati rizik od bolesti srca odmah nakon infekcije i dugoročno.
Ljudi koji su se zarazili gripom imali su do šest puta veću vjerojatnost da će imati srčani udar u mjesecu nakon infekcije, a oni koji su imali COVID-19 imali su gotovo dvostruko veći rizik od razvoja bolesti srca ili moždanog udara u usporedbi s ljudima koji nisu bili zaraženi.
"Jedan od načina da se to spriječi jest cijepljenje", rekao je glavni autor studije dr. Kosuke Kawai, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu "David Geffen" Sveučilišta u Kaliforniji u Los Angelesu. "Često se cijepimo kako bismo smanjili rizik od gripe ili drugih bolesti, ali mislim da cjepiva mogu pružiti dodatnu korist u smislu potencijalne zaštite od kardiovaskularnih bolesti."
Virusi povećavaju kardiovaskularni rizik
Autori novog istraživanja zaključili su da su infekcije gripom i COVID-om 19 povezane s većim rizikom od akutnih kardiovaskularnih događaja poput srčanog udara. Kronične virusne infekcije poput HIV-a, hepatitisa C i herpes zostera povezane su s dugoročno povećanim rizikom od koronarne bolesti srca i moždanog udara.
Nova studija također napominje da su citomegalovirus, herpes simplex, hepatitis A, humani papiloma virus (HPV), respiratorni sincicijski virus (RSV), denga i čikungunja povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, ali navodi da je potrebno više istraživanja o toj povezanosti.
Novi nalazi u skladu su s onim što kliničari već dugo promatraju, rekao je dr. Scott Roberts, zamjenik medicinskog direktora za prevenciju infekcija na Medicinskom fakultetu Yale.
"Nažalost, mnoge infekcije mogu to učiniti", rekao je. "Respiratorni virusi povećavaju kardiovaskularni rizik na dva načina": neizravno, izazivanjem preaktivnog imunološkog odgovora koji uzrokuje upalu, što dovodi do stresa i zgrušavanja krvi koje utječe na srce; ili izravno, kada virus može napasti samo srčano tkivo.
Većina respiratornih virusa, uključujući COVID-19, gripu i RSV djeluje neizravno, rekao je Roberts, dok sojevi enterovirusa – povezani s virusima koji uzrokuju bolesti šaka, stopala i usta – mogu izravno zaraziti srčani mišić.
"Općenito, što je virusna bolest teža, to je veći rizik od kardiovaskularnih komplikacija", rekao je. Ove infekcije također mogu pogoršati postojeće srčane probleme poput zatajenja srca, dodao je.
Ključna je prevencija
Kawai je rekao da je teško kvantificirati koliko je vjerojatno da će netko s virusnom infekcijom razviti kardiovaskularnu bolest, stoga bi svi trebali poduzeti zaštitne mjere.
"Ovisi i o virusnoj infekciji", rekao je Kawai. "Nisu samo pacijenti koji imaju povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti izloženi većem riziku, već su i mlađe odrasle osobe ili osobe koje možda nemaju neke od faktora rizika za kardiovaskularne bolesti također izložene povećanom riziku nakon virusne infekcije".
"Naša studija naglašava važnost integriranih preventivnih mjera, posebno za odrasle s tradicionalnim faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti. Cjepiva mogu igrati važnu ulogu u sprječavanju rizika od kardiovaskularnih bolesti", napisali su istraživači.
Zaključili su da preventivne mjere poput cijepljenja i pravovremenog antivirusnog liječenja mogu pomoći u smanjenju tereta kardiovaskularnih bolesti, koje ostaju vodeći uzrok smrti u svijetu.
"Cjepiva za mnoge od ovih virusa postoje i općenito smanjuju rizik od kardiovaskularnih događaja nakon infekcije, budući da je vjerojatnije da će infekcija biti blaga kod cijepljene osobe", rekao je Roberts.
Kod ljudi koji imaju zdrav imunološki sustav cjepiva su zaštitna bez uzrokovanja kardiovaskularnih bolesti jer obično sadrže malu količinu inaktiviranog virusa ili specifičnih podjedinica patogena, rekao je Kawai. Inaktivirani virus ne izaziva preaktivan imunološki odgovor koji uzrokuje upalu koja utječe na srce, niti je u stanju sam napasti srčano tkivo.
Svatko tko je zabrinut zbog rizika od srčanih problema nakon infekcije trebao bi razgovarati sa svojim liječnikom, savjetuje Roberts, piše CNN.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....