Privlačnost brze hrane je neosporna. U ubrzanom ritmu modernog života brzo jelo zbog svoje praktičnosti, pristupačnosti i često zadovoljavajućeg okusa može biti izuzetno primamljivo. Ali postavlja se ključno pitanje: koliko puta mjesečno možemo odgovorno i realno posegnuti za burgerom ili pomfritom, a da pritom ne uništimo svoje zdravlje? Odgovor nije jednostavan, on ovisi o osobnoj prehrani, ciljevima i nutritivnom profilu brze hrane.
Nutritivna stvarnost brze hrane
Prije nego što govorimo o učestalosti, važno je razumjeti što zapravo jedemo. Brza hrana je dizajnirana za brzo pripremanje.
Visok udio soli dodaje okus i konzervira hranu, ali pretjerani unos povećava krvni tlak i rizik od srčanih bolesti. Jedan obrok može sadržavati veliki dio preporučene dnevne soli, piše chipperchef.
Zasićene i trans masti čine hranu kaloričnom i mogu povećati loš kolesterol, što povećava rizik od srčanih bolesti. Poseban su problem pržena hrana i procesirani mesni proizvodi.
Peciva, pomfrit, gazirani napici i deserti brzo daju energiju, ali bez hranjivih tvari, što vodi do naglih padova šećera u krvi, debljanja i otpornosti na inzulin.
Nedostatak vlakana i hranjivih tvari - većina brze hrane su prazne kalorije koje ne zasite i ne hrane tijelo, a čak i mali obrok može sadržavati ogromnu količinu kalorija, što olakšava prejedanje.
Važno je napomenuti da nutritivni profil može varirati. Salata s piletinom s roštilja iz jednog restorana i dvostruki cheeseburger s pomfritom iz drugog su nutritivno potpuno različiti, prenosi chipperchef.
Koliko puta je previše puta?
Koliko je često "previše" nije isto pitanje za svakoga: ovisi o osobnom zdravlju i fitness ciljevima, o tome želite li smršavjeti jer često jedenje brze hrane gotovo sigurno će sabotirati napredak. Ako želite dobiti mišiće, proteini iz brze hrane nisu problem, ali ostali sastojci (masti i rafinirani ugljikohidrati) nisu idealni.
Energetski siromašna i nutritivno neuravnotežena hrana može smanjiti performanse bitne za sport, a mnogi se zdravstveni problemi vežu uz ekscesivno konzumiranje ovakve hrane.
Postojeći zdravstveni problemi
Dijabetes: velika količina šećera i ugljikohidrata je rizik.
Srčane bolesti i hipertenzija: visoka sol i zasićene masti pogoršavaju stanje.
Probavni problemi: masna i procesirana hrana može izazvati nelagodu.
Prehrambene navike i ukupna prehrana
Ako već jedeš uravnoteženo, povremeni burger neće puno štetiti. Ako brza hrana čini temelj prehrane, šteta je značajna.
Smjernice: koliko je previše?
Povremena poslastica (1-2 puta mjesečno)
Minimalan utjecaj ako se pazi na odabir, npr. piletina na roštilju bez majoneze, salata umjesto pomfrita, voda umjesto gaziranog pića.
Umjereni užitak (3-4 puta mjesečno)
Oko jednom tjedno. Potrebno je pažljivo birati hranu, paziti kalorije i osluškivati tijelo.
Česta konzumacija (5+ puta mjesečno)
Već se radi o značajnom dijelu prehrane. Tada je teško zadovoljiti nutrijente, održati zdravu težinu i spriječiti kronične bolesti.
Dnevno ili gotovo dnevno
Ozbiljno ugrožava zdravlje: previše kalorija, nezdravih masti, soli i šećera, premalo vlakana, vitamina i minerala. Velik rizik od pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa i raka.
Kako “pametno” konzumirati brzu hranu
Biraj grill umjesto pržene hrane, pazi na umake i preljeve, zatraži ih sa strane. Biraj zdravije priloge poput salate, voća i povrća. Umjesto sokova pij vodu ili nezaslađene napitke, kontroliraj porcije te provjeri nutritivne informacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....