Nova znanstvena saznanja razotkrivaju neočekivanu vezu između svakodnevnih navika i učinkovitosti antibiotika – i to upravo između kave, omiljenog napitka milijuna, i jedne od najvažnijih skupina lijekova protiv bakterijskih infekcija. Istraživanje znanstvenika objavljeno u prestižnom časopisu PLOS Biology 2025. godine, bacilo je novo svjetlo na način kako obične kemikalije, a osobito kofein, mogu utjecati na osjetljivost bakterija na antibiotike poput ciprofloksacina.
U središtu studije nalazi se bakterija Escherichia coli, svakodnevni stanovnik ljudskog probavnog sustava, povremeno i uzročnik ozbiljnih infekcija. Znanstvenici su analizirali reakcije E. coli na 94 različite kemijske tvari, uključujući spojeve koji su uobičajeni u hrani, piću i industriji. Otkrili su da gotovo trećina tih tvari mijenja način na koji bakterija upravlja unošenjem i izbacivanjem tvari iz svojih stanica – točnije, koliko je antibiotika sposobno prodrijeti kroz njezinu zaštitnu membranu.
No, kofein se izdvojio kao najzanimljiviji akter: pokazalo se da je ta tvar izrazito utjecajna u smanjenju sposobnosti E. coli da apsorbira antibiotik ciprofloksacin. Rezultat? Antibiotik ne djeluje jednako snažno, a bakterija povećava šanse preživljavanja u prisutnosti lijeka. Bitno je istaknuti da bakterije ne postaju potpuno otporne – ne dolazi do genetske mutacije – nego prilagođavaju svoje fiziološke procese tako da se “provuku” kroz nalet antibiotika. Znanstvenici ovaj fenomen nazivaju “niskorazinskom rezistencijom”, što znači da je otpornost blaga, ali potencijalno opasna, osobito kod ponavljanih ili dugotrajnih terapija.
Ključno otkriće studije je uloga proteina Rob, regulatora koji nadgleda prolaz kemikalija kroz staničnu membranu kod E. coli. Ispostavilo se da kofein silno aktivira Rob; taj protein potom pokreće čitav niz promjena na transportnim proteinima koji djeluju kao slušači – na sponama gdje antibiotik može ili ne može ući u stanicu. U prisustvu kofeina, E. coli ubrzano podešava “vrata” kroz koja prolazi ciprofloksacin, smanjuje njihovu propusnost i time suptilno “pobjeđuje” lijek. Znanstvenici su mogli detektirati ove promjene koristeći sofisticirane metode kvantifikacije koncentracije antibiotika unutar stanične membrane, potvrdivši da istodobna prisutnost kofeina na staničnoj razini ima neočekivan obrambeni učinak kod bakterije.
Zanimljivo, sličan proces nisu zapazili kod bliskog rođaka E. coli – bakterije Salmonella enterica. Ova razlika sugerira da je efekt kofeina selektivan i ovisi o biološkim svojstvima pojedinačnih vrsta bakterija, pa se ne može generalizirati na sve mikrobe koji uzrokuju bolesti kod ljudi.
Eksperimenti su provedeni isključivo u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima; znanstvenici upozoravaju da nije jasno koliko bi se ovakvi učinci manifestirali kod stvarnih infekcija u ljudi. Još nema odgovor na pitanje koliko bi šalica kave ili kofeina dnevno izazvalo mjerljiv utjecaj tijekom terapije antibiotikom, pogotovo uz druge čimbenike poput tipa infekcije, fizičkog zdravlja pacijenta i oblika lijekova. Unatoč tome, rezultati pokazuju da svakodnevne supstance, poput kofeina, mogu imati dosad neprepoznat utjecaj na medicinsku terapiju – razina prilagodbe bakterija može “otupiti oštricu” nekih antibiotika prije nego što se razvije klasična rezistencija.
Medicinski gledano, “niskorazinska” otpornost je posebno zabrinjavajuća kod kroničnih infekcija i situacija gdje se antibiotici primjenjuju duže vrijeme ili u kombinaciji s drugim lijekovima. Takva prilagodba bakterija može doprinijeti neuspjehu terapije, produženju bolesti ili razvoju komplikacija. Trenutne preporuke liječnicima su da budu svjesni potencijalnog utjecaja prehrambenih navika, premda još nema jasnih dokaza da je potrebno strogo zabraniti konzumaciju kave uz antibiotike – barem dok se ne prikupe podaci iz kliničkih istraživanja na ljudima.
Što do tada možete napraviti? Pa nemojte u isto ili približno isto vrijeme kad pijete antibiotik piti kavu, čisto iz mjera predostrožnosti.
S druge strane, istraživanje otvara novo područje biomedicinske znanosti: kako svakodnevna hrana i pića utječu na mikrobiološku ravnotežu ljudskog organizma te učinkovitost lijekova? Sve je više dokaza da “mikrobiom,” zajednica mikroba u tijelu, reagira na mnogo više kemijskih signala iz okoline nego što se dosad mislilo. U budućnosti će znanstvenici morati analizirati kompleksan “ples” između hrane, lijekova i mikroba.
Za svakog pacijenta ili liječnika, važno je imati na umu da su rezultati laboratorijskih pokusa samo polazna točka. Dok se ne steknu iskustva iz stvarnih kliničkih situacija, preporuka je pratiti upute za terapiju antibiotika te obratiti pozornost na sve nove rezultate istraživanja. Svakodnevna šalica kave vjerojatno neće sama po sebi poništiti djelovanje antibiotika kod zdrave osobe, ali kod specifičnih skupina i dugotrajnih infekcija oprez bi mogao biti opravdan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....