Znanstvenici su napravili veliki korak prema zaustavljanju Epstein-Barr virusa (EBV), iznimno česte infekcije povezane s rakom i kroničnim bolestima. Korištenjem miševa genetski modificiranih da nose ljudske gene za antitijela, istraživači su stvorili snažna, „ljudska“ antitijela koja sprječavaju virus da se veže za imunološke stanice i uđe u njih.
Jedno od tih antitijela potpuno je spriječilo infekciju u laboratorijskim modelima s ljudskim imunološkim sustavom, što predstavlja velik napredak nakon godina poteškoća u suzbijanju sposobnosti EBV-a da napadne gotovo sve B stanice, piše Science Daily.
Veliki pomak u borbi protiv čestog virusa
Značajan znanstveni proboj otkriva antitijela koja bi napokon mogla zaustaviti jedan od najčešćih — i potencijalno najopasnijih — virusa na svijetu.
Istraživači iz Fred Hutch Cancer Centera postigli su važan napredak u pokušaju blokiranja Epstein-Barr virusa (EBV), široko rasprostranjene infekcije koja pogađa oko 95% svjetske populacije i povezana je s nekoliko vrsta raka, neurodegenerativnim bolestima i drugim dugotrajnim zdravstvenim stanjima.
Radeći s miševima genetski modificiranima za proizvodnju ljudskih antitijela, tim je razvio nova monoklonska antitijela osmišljena da spriječe virus da se veže za ljudske imunološke stanice i uđe u njih. Rezultati, objavljeni u časopisu Cell Reports Medicine, pokazali su da je jedno od tih antitijela potpuno spriječilo infekciju kod miševa s imunološkim sustavom sličnim ljudskom nakon izlaganja EBV-u.
„Pronalaženje ljudskih antitijela koja blokiraju Epstein-Barr virus da zarazi naše imunološke stanice posebno je izazovno jer, za razliku od drugih virusa, EBV pronalazi način da se veže za gotovo svaku našu B stanicu“, objasnio je Andrew McGuire, doktor znanosti, biokemičar i stanični biolog u Odjelu za cjepiva i zarazne bolesti pri Fred Hutchu. „Odlučili smo primijeniti nove tehnologije kako bismo popunili tu prazninu u znanju i na kraju smo napravili ključan korak prema blokiranju jednog od najraširenijih virusa na svijetu.“
Nova strategija antitijela cilja ulazne točke EBV-a
Velika prepreka u razvoju ovih terapija bila je identificirati antitijela koja mogu zaustaviti EBV bez izazivanja imunološke reakcije protiv same terapije, što se često događa kada antitijela potječu iz neljudskih izvora. Kako bi to riješili, istraživači su se usredotočili na dva virusna proteina: gp350 i gp42. Protein gp350 pomaže virusu da se veže za ljudske stanice, dok gp42 omogućuje njegovo spajanje sa stanicama i ulazak u njih.
Koristeći svoj specijalizirani model miša, znanstvenici su identificirali dva monoklonska antitijela usmjerena na gp350 i osam usmjerenih na gp42.
„Ne samo da smo identificirali važna antitijela protiv Epstein-Barr virusa, nego smo i potvrdili inovativan novi pristup otkrivanju zaštitnih antitijela protiv drugih patogena“, rekla je Crystal Chhan, doktorandica patobiologije u McGuireovu laboratoriju. „Kao znanstvenici na početku karijere, ovo je bilo uzbudljivo otkriće i pomoglo mi je shvatiti kako znanost često vodi do neočekivanih rezultata.“
Daljnja analiza, uz podršku laboratorija Antibody Tech Core, otkrila je specifične slabe točke na virusu koje bi mogle usmjeriti budući razvoj cjepiva. U završnim testiranjima, jedno antitijelo usmjereno na gp42 potpuno je blokiralo infekciju EBV-om, dok je antitijelo usmjereno na gp350 pružilo djelomičnu zaštitu.
Potencijalni učinak za transplantirane pacijente visokog rizika
Svake godine više od 128.000 ljudi samo u Sjedinjenim Američkim Državama primi transplantaciju čvrstih organa ili koštane srži. Ti pacijenti često moraju uzimati imunosupresivne lijekove, što može omogućiti ponovno aktiviranje ili nekontrolirano širenje EBV-a. Trenutačno ne postoje ciljane terapije za sprječavanje toga.
Posttransplantacijski limfoproliferativni poremećaji (PTLD) ozbiljan su i ponekad po život opasan oblik limfoma koji se može razviti nakon transplantacije, najčešće potaknut nekontroliranom infekcijom EBV-om.
„Posttransplantacijski limfoproliferativni poremećaji (PTLD), od kojih su većina limfomi povezani s EBV-om, čest su uzrok pobola i smrtnosti nakon transplantacije organa“, istaknula je Rachel Bender Ignacio, liječnica i specijalistica za zarazne bolesti. „Sprječavanje prisutnosti EBV-a u krvi ima velik potencijal za smanjenje učestalosti PTLD-a i ograničavanje potrebe za smanjenjem imunosupresije, čime se pomaže očuvati funkcija transplantiranog organa i poboljšavaju ukupni ishodi liječenja. Učinkovita prevencija EBV-a i dalje predstavlja veliku nezadovoljenu potrebu u transplantacijskoj medicini.“
Pacijenti se mogu izložiti EBV-u putem donorskih organa koji nose latentni oblik virusa. Kod onih koji su već bili zaraženi, imunosupresija može omogućiti ponovno aktiviranje i umnažanje virusa. Djeca koja prolaze transplantaciju mogu biti posebno ranjiva jer mnoga od njih još nisu bila izložena EBV-u.
Prema preventivnoj terapiji antitijelima
Istraživački tim zamišlja budućnost u kojoj bi se ova monoklonska antitijela mogla primjenjivati infuzijom kako bi se spriječila infekcija ili reaktivacija EBV-a, posebno kod rizičnih skupina. Blokiranjem virusa u ranoj fazi, takva terapija mogla bi spriječiti PTLD i druge komplikacije.
Fred Hutch je podnio zahtjeve za intelektualno vlasništvo vezane uz antitijela otkrivena u ovoj studiji. McGuire i Chhan sada surađuju s partnerima iz znanstvene zajednice i industrije kako bi približili istraživanje kliničkoj primjeni. Sljedeći koraci uključuju testiranje sigurnosti na zdravim odraslim osobama, nakon čega bi uslijedila klinička ispitivanja kod pacijenata s najvećim rizikom.
„Postoji snažan zamah da naše otkriće pretvorimo u terapiju koja bi značajno pomogla pacijentima koji prolaze transplantaciju“, rekao je McGuire. „Nakon mnogo godina traženja učinkovitog načina zaštite od Epstein-Barr virusa, ovo je važan korak naprijed za znanstvenu zajednicu i za ljude koji su najizloženiji komplikacijama ovog virusa.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....