Demencija nije jedna zasebna bolest, već naziv za skup simptoma koji negativno utječu na pamćenje, razmišljanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, pri čemu je Alzheimerova bolest njezin najčešći oblik. Kako navodi časopis Health, dobra je vijest da istraživanja pokazuju kako se otprilike 41 posto slučajeva demencije može spriječiti ili odgoditi jednostavnom promjenom životnih navika.
Jedan od ključnih faktora rizika je nedovoljno sna, budući da mozak tijekom spavanja čisti otpadne tvari, uključujući proteine koji mogu dovesti do Alzheimerove bolesti. Ako se taj proces stalno prekida, štetni se proteini nakupljaju, a nedostatak sna u srednjoj životnoj dobi dodatno slabi krvno-moždanu barijeru koja štiti mozak od štetnih tvari, zbog čega znanstvenici ističu da bi odrasle osobe trebale spavati najmanje sedam sati po noći.
Smanjena fizička aktivnost također ozbiljno ugrožava zdravlje mozga, a veliko kliničko ispitivanje iz 2025. godine potvrdilo je da su starije osobe s rizikom od kognitivnog pada, koje su slijedile strukturirani program redovite tjelovježbe, MIND dijete, kognitivnog treninga i praćenja zdravlja, postigle rezultate na testovima koji odgovaraju ljudima gotovo dvije godine mlađima od njih.
Nadalje, pušenje i prekomjerno uživanje u alkoholu značajno pridonose razvoju bolesti, pa tako CDC navodi pušenje kao izravan faktor rizika za Alzheimerovu bolest, dok alkohol s vremenom doslovno smanjuje volumen mozga, zbog čega su izbjegavanje duhanskog dima i umjerenost u piću nužni za očuvanje kognitivnih funkcija. Veliku ulogu igra i prehrana, s obzirom na to da hrana bogata šećerom, nezdravim mastima i prerađenim sastojcima uzrokuje kronične upale povezane s demencijom.
Zbog toga stručnjaci preporučuju MIND dijetu koja se fokusira na lisnato povrće, bobičasto voće, orašaste plodove, cjelovite žitarice, ribu i maslinovo ulje, dok istovremeno smanjuje unos crvenog mesa, maslaca i slatkiša.
Također, neliječene kronične bolesti poput visokog krvnoga tlaka u srednjoj dobi povezane su s 20 do 40 posto većim rizikom od demencije kasnije u životu, a CDC kao opasne faktore izdvaja i dijabetes, pretilost te depresiju. Znanstvenici stoga savjetuju strogu kontrolu tlaka, šećera u krvi i tjelesne težine, kao i upravljanje kroničnim stresom putem meditacije, joge, vježbi dubokog disanja i razgovora sa stručnjacima. Na kraju, ignoriranje gubitka sluha prepoznato je u istraživanjima iz 2024. godine kao vodeći promjenjivi faktor rizika jer mozak, kada mora naporno raditi na obradi zvuka, gubi energiju potrebnu za pamćenje i razmišljanje, zbog čega je pravovremena provjera sluha i korištenje slušnih aparata jedna od najvažnijih preventivnih odluka koje možete donijeti za zdravlje svog mozga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....